Filozofski teatar – gostuje filozofkinja i sociologinja Renata Salecl

Održava se
27.03.2022. u 18h

Nova sezona Filozofskog teatra nastavlja se gostovanjem poznate slovenske filozofkinje i sociologinje Renate Salecl 27. ožujka u 18 sati u foajeu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Renata Salecl proglašena je „slovenskom znanstvenicom godine“ 2010. a u ožujku 2011 najuspješnijom ženom u Sloveniji. Istraživačica je pri Institutu za kriminologiju na Pravnom fakultetu u Ljubljani, redovna profesorica na Birkbeck College u Londonu i članica Slovenske akademije znanosti. Studirala je filozofiju i doktorirala sociologiju, a 80-ih godina bila je aktivna i u poznatoj Ljubljanskoj školi psihoanalize. Njene su knjige prevedene na petnaest jezika, a među njima se ističu „(Per)verzije ljubavi i mržnje“, „Tiranija izbora“, „O tjeskobi“, „Čovjek je čovjeku virus“ itd.

Kako smo dospjeli do točke u kojoj je čovjek čovjeku postao potencijalni izvor bolesti i smrti? Kako su se promijenili ljudski odnosi zbog pandemije, ali i sveprožimajućeg straha i neprekidnog dotoka katastrofalnih vijesti? Na koji način društvene mreže doprinose sveopćoj polarizaciji društva, koja je svakim danom sve veća? Kako se nositi sa svime time i što nam je činiti? To su samo neke od tema o kojima će Renata Salecl razgovarati zajedno sa svojim domaćinom Srećkom Horvatom, koji od 2014. uređuje i vodi Filozofski teatar pri Hrvatskom narodnom kazalištu.

Donosioci pretplatničke kartice ili ulaznice za Filozofski teatar - Renata Salecl u knjižari Ljevak ostvaruju 20% popusta na naslov knjige "Čovjek je čovjeku virus". 

Renata Salecl

Čovjek je čovjeku virus

• Prijevod: Anita Peti-Stantić
• Naklada Ljevak 10/2021.
• 264 str., tvrdi uvez
• ISBN 9789533555348

Knjiga 'Čovjek je čovjeku virus' Renate Salecl, vodeće slovenske filozofkinje i sociologinje s međunarodnim ugledom donosi opsežan osvrt na promjene koje pandemija koronavirusa donosi u naše živote. Autorica pokušava dati odgovor na goruće pitanje naših dana; može li pobuna protiv rastuće nejednakosti u doba korone dovesti do radikalnih društvenih promjena i može li cijela kriza pomoći u poboljšanju zabrinjavajuće ekološke situacije.