Irena Bratičević, Boris Perić i Kristina Gavran dobitnici književnih nagrada 'Judita', 'Davidias' i 'Slavić'
Dobitnici tradicionalnih godišnjih nagrada Dana hrvatske knjige 'Judita', 'Davidias' i 'Slavić' koje dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika (DHK) su Irena Bratičević, Boris Perić i Kristina Gavran.
Nagrada "Judita" pripala je Ireni Bratičević za knjigu "Via veritas/Put vrline. Epigramski opus Rajmunda Kunića" (Sv. 2), koja je proglašena najboljom knjigom u 2016. godini. Posvećena je hrvatskoj književnoj baštini, posebice humanističko-renesansnoj.
Nagrada "Davidias", koja se dodjeljuje za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike u 2016. godini, pripala je Borisu Periću za prijevod zbirke pjesama Miroslava Krleže "Balade Petrice Kerempuha" na njemački jezik s naslovom "Miroslav Krleža: Die Balladen des Petrica Kerempuh".
Nagrada "Slavić" dodijeljena je Kristini Gavran za knjigu kratkih priča "Kiša u Indiji, ljeto u Berlinu"- najbolji prvijenac objavljen 2016. godine.
Kako se navodi u obrazloženju nagrade "Judita", knjiga Irene Bratičević znači kapitalan korak u proučavanju hrvatske književne baštine, posebice na latinskom jeziku. Rajmundo Kunić (1719. - 1794.), kojim se bavi Irena Bratičević u svojoj knjizi, bio je jedan od najboljih autora hrvatskog latinizma; bio je pjesnik i prevoditelj, uz to govornik, a pisao je i o teoriji prevođenja.
"Izvrsno upućen u klasične jezike i književnosti, Kunić je pisao rado i mnogo, iskazujući nesvakidašnju vještinu i lakoću izražavanja u latinskim stihovima", stoji u obrazloženju nagrade "Judita". Ističe se kako se u Kunićevu obilnu opusu najviše cijene elegije i epigrami te latinski prepjev Homerove "Ilijade". "Uz Ruđera Boškovića, Benedikta Staya i Bernarda Zamanju, Kunić je među najzaslužnijim što je hrvatski latinitet u 18. stoljeću dosegnuo - nakon razdoblja renesansnog humanizma - svoj drugi vrhunac", stoji u obrazloženju nagrade "Judita" koju je dobila Irena Bratičević.
U obrazloženju nagrade "Davidias" ističe se da je prijevod Krležinih "Balada Petrice Kerempuha" književnika i prevoditelja Borisa Perića prvi cjeloviti prijevod te zbirke na njemački jezik, kojim je prevoditelj dostojno obilježio 80. obljetnicu prvoga i 70. obljetnicu drugoga dopunjenog izdanja tog djela. "Boris Perić uranja u dubine wittgensteinovskih, bakhtinovskih i frangešovskih promišljanja, kafkijanskih, morgensternovskih i villonovskih svjetova, pa čak bi se moglo dodati (u renesansnim evokacijama ovakvog teksta) i marulićevsko-erazmovskog kriticizma kao svjetske tradicijske podloge, pitajući se što se sve mora naći u prijevodu koji prenosi relacije sakralnoga i profanoga, tragičnoga i komičnoga, uzvišenoga i vulgarnoga, razumnoga i ludoga", navodi se u obrazloženju nagrade "Davidias".
Kako se navodi u obrazloženju nagrade "Slavić", Kristina Gavran posjeduje svojstvo iznimna književna dara da se "jednostavnim izrijekom iskažu velike istine ljudske duše". "Njeni likovi pripovijedaju sebe smireno, toplo, sabrano, kloneći se formalno velikih riječi i izvanjski velikih tema", stoji u obrazloženju nagrade koju je Kristina Gavran dobila za najbolji prvijenac objavljen u 2016. godini.
Odlukom Sabora, od 1996. godine 22. travnja obilježava se kao Dan hrvatske knjige u spomen na oca hrvatske književnosti Marka Marulića, koji je 22. travnja 1501. dovršio i potpisao svoje poznato djelo “Judita”. Društvo hrvatskih književnika, koje je osnovano istog dana 1900., utemeljilo je 1997. godišnje nagrade Dana hrvatske knjige pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture.