Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Uvodnik • Piše: Nenad Bartolčić • 15.06.2007.

Još devet knjižnica... Super! A knjižare?

Uz potporu Ministarstva kulture do kraja ove godine otvorit će se devet knjižnica diljem Hrvatske, dok ih je od početka godine otvoreno šest, za što je izdvojeno 19,5 milijuna kuna, rekla je pomoćnica ministra kulture Branka Šulc na susretu s novinarima. Tako su u prvoj polovici godine otvorene knjižnice u Daruvaru, Imotskome, Virovitici, Bakru, Lipiku i Novom Vinodolskom, a pred završetkom su knjižnice u Novigradu, Ogulinu, Kostajnici, Crikvenici, Iloku, Otočcu, Krku, Solinu i Kolanu na Pagu. U tijeku je nastavak dogradnje knjižnice u Karlovcu, koja će se otvoriti u listopadu, te izrada dokumentacije i radovi na knjižnici u Splitu.

Sjajna vijest!

A sada se zapitajte ne bi li isto tako bilo sjajno da u svakom od pobrojanih mjesta postoji jedna knjigama i časopisima pristojno popunjena knjižara, pa da njihovi stanovnici u potrazi za popularnim i manje popularnim, stručnijim i manje stručnim izdanjima... ne moraju iste nužno tražiti samo po Zagrebu, Rijeci, Splitu ili Osijeku. Ne moraju to nužno biti niti velike knjižare – "megastorovi, superstorovi, hiperstorovi..." - kako se sve već ne zovu. Dovoljna bi bila i jedna nevelika ali ugodna knjižara u kojem će se i knjigokupci i dokoni listači knjiga i časopisa osjećati ugodno, kao kod kuće, a što bi im neki lokalni poduzetnik sklon poslovanju s knjigom vjerojatno znao osigurati.

Pred ministrom Biškupićem je posljednja prilika da učini nešto konkretno za obnovu i razvoj (a ponajprije spas) kvalitetnog knjižarstva u Hrvatskoj, da postane prvi hrvatski ministar kulture koji je pokrenuo proces koji ne iziskuje (pre)veliki napor, niti njega samog niti njegovog profesionalnog tima u Ministarstvu kulture

Potrebno je samo napokon inicirati neki oblik koordinacije između Ministarstva kulture (u sprezi s Ministarstvom gospodarstva) i predstavnika lokalne samouprave, izvidjeti postoje li pogodni gradski prostori koji bi se pod povoljnim uvjetima na natječaj ponudili lokalnim knjiškim poduzetnicima (a ako su ti prostori u privatnom vlasništvu, djelomičnom subvencijom najma taj bi se problem mogao riješiti). Uz povoljne kredite od strane Ministarstva gospodarstva za posebnu namjenu otvaranja novih knjižara to bi trebala biti dostatna inicijalna pomoć za oživljavanje knjižarstva u Hrvatskoj.

Naravno, nisu Hrvatskoj potrebne bilo kakve knjižare, a ponajmanje one "fast food" karaktera. Te novootvorene knjižare trebale bi u suradnji s lokalnim knjižnicama i centrima za kulturu funkcionirati kao mali kulturološki punktovi, u kojima će se ne samo kupovati knjige i časopisi već i odgajati mlade generacije za naklonost knjizi i čitanju, bez čega su floskule pojedinaca o "zemlji znanja" tek puka tlapnja.

Kvalitetan izbor knjiga i časopisa, te redovita događanja, predstavljanja knjiga i autora, čitalački klubovi... samo one knjižare koje zadovolje relativno visoke kriterije ponude i programa imale bi pravo računati na potporu društvene zajednice. Jer, ako Slovenija može za razvoj knjižarstva i programe u knjižarama godišnje osigurati nešto manje od 2 milijuna kuna, ako samo jedna francuska pokrajina (Akvitanija) za iste potrebe izdvaja godišnje oko milijun i pol kuna... tada to može i Hrvatska koja je spremna ulupati teške milijune u džepove sportskih profesionalaca (i to bez obzira na rezultat!), umjesto u znanje generacija koje dolaze.

Da se sve to realizira mudrosti bi se vjerojatno našlo, ali pitanje je volje... postoji li ona?

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –