Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Tema • Piše: Nenad Bartolčić • 22.08.2018.

Kako se spasiti od nasukavanja?


Nakon nebrojenih književnih festivala i srodnih knjižnih manifestacija koji se, ponekad i jedni preko drugih, zarolaju u drugom dijelu proljeća i na samom početku kalendarskog ljeta, slijede dva ljetna mjeseca kada “priče oko knjige” gube svoj intenzitet, i kada svi gledamo kako si priuštiti bilo kakvo, makar i kratkotrajno izmještenje iz uobičajenih koordinata. Ali, istovremeno je to i vrijeme kada se tisuće inozemnih turista najintenzivnije slijevaju u Hrvatsku, i uvijek me kopkalo ne propuštamo li priliku da među tim brojnim strancima makar i jedan promil njih informiramo ne samo o spomeničkoj već i o živoj hrvatskoj kulturi, pa tako i o hrvatskoj književnosti, pogotovo onoj suvremenoj.

Ne bi bio neki ogromni trošak da se planski, kroz period od barem pet do deset uzastopnih godina, svake godine otisne nekoliko desetaka tisuća promotivnih knjižica s tekstovima domaćih pisaca i npr. dijeli turistima kad prelaze granicu, po turističkim uredima, lokalnim galerijama, centrima i sličnim mjestima gdje bi imalo smisla ponuditi ih (a k tome i besplatno!). Jer, ako te turiste ponakad znamo dočekivati s besplatnim flašicama vode i s različitim promotivnim info vodičima zašto ih ne bi dočekali i s knjižicom (svake godine drugom, s drugim izborom autora i tema) prevedenih tekstova hrvatskih pisaca, naravno u izboru prilagođenom predmijevanom interesu stranaca, barem onih koji su voljni saznati nešto o zemlji i kulturi u koju dolaze?
 

Abeceda kulturnog turizma Jelinčić Daniela Angelina

Naravno, odmah se postavlja pitanje tko bi se time mogao pozabaviti, od koga bi trebala krenuti inicijativa i, naravno, iz kojih bi se sve izvora mogla financirati organizacija i realizacija jednog takvog projekta. Kada bi između strukovnih udruga pisaca (i prevoditelja) postojalo bilo kakve konkretne suradnje (za razliku od uobičajenih mahom ideoloških antagoniziranja) ili kada bi se više nakladnika udružilo u projektu, tada bi inicijativa logično krenula “od baze”, pa bi se u suradnji s npr. Ministarstvom turizma i Ministarstvom kulture dalo stvoriti organizacijske preduvjete projektu, uz nužni korak dalje tj. traženje i nekoliko sponzora koji bi imali interesa financijski, ili na koji drugi način, potpomognuti projekt. A sve bi se to moglo dogoditi unutar jednog šireg okvira već započetog programa poticanja poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama, i tema je to o kojoj već postoje i ne više malobrojni primjeri samorefleksije branše/i u knjigama, poput "Poduzetništvo u kreativnim industrijama" Simone Goldstein ili "Abeceda kulturnog turizma" Daniele Angeline Jelinčić i drugih.
 

Slavenka Drakulić: A Guided Tour

Prisjećam se kako je prije pet-šest godina prilično ambiciozno započet projekt zagrebačke nakladničke kuće V.B.Z. "Hrvatski pisci na stranim jezicima", s ciljem da se svake godine objave po četiri knjige hrvatskih pisaca prevedene na engleski jezik (po jedna knjiga nekoga klasika, jedna publicistička knjiga te dvije knjige suvremenih hrvatskih pisaca, uz mogućnost "bonus-izdanja", poput viške kuharice koja objavljene uz prvo kolo projekta) i gdje je ideja projekta bila da se turistima koji dolaze u Hrvatsku (ali i sve brojnijim strancima koji žive u našoj zemlji) ponude najvažniji hrvatski pisci, posebice suvremeni, na engleskome i drugim jezicima. Predstavljajući tada projekt, u V.B.Z.-u su isticali da dok se puno govori o koncepciji razvoja hrvatskoga kulturnoga turizma za njega u kontekstu knjižnog tržišta gotovo i ne postoji ponuda.

Na žalost, planirana dinamika se nije do kraja ostvarila, do danas je objavljeno 15 naslova i dojam je da je projekt pomalo usporio, zastao. Naravno, te knjige nisu bile tiskane da se besplatno dijele, a koliko sam bio primijetio neki naslovi su čak i solidno prolazili u knjižarama (onima koje su ih držale u ponudi) i gdje su ih knjižari znali prezentirati strancu-knjigoljupcu. U svakom slučaju, stvarati pametnu ponudu za strance na knjižno-turističkom tržištu sve je a samo ne laka zadaća, i ne bi trebala ovisiti samo o rijetkim izdvojenim inicijativama, već biti dio i nekog strateškog plana, pa onda i zajedničke, udružene realizacije.
 

Brod knjižara - brod kulture

A primjera dobre prakse (ne nužno i identične) ima još. Prije nekoliko tjedana u jednom sam trenutku pogledao na kalendar, bližila se sredina srpnja a među pristiglim mailovima u posljednjih mjesec-dva nisam primijetio da nam je u redakciju Modernih vremena stigla ovogodišnja obavijest o novoj morskoj turneji "Broda knjižare - broda kulture", originalnog projekta koji je prethodnih jedanaest godina pokazivao da se i knjiga (promocija pisanja i čitanja, pa i prodaje knjiga u sredinama u kojima knjižare ne postoje) i kultura mogu promovirati na jedan drugačiji i ambiciozniji, u kontekstu ovdašnjih praksi i inovativniji način.

Kroz 11 godina “Brod knjižara - brod kulture" oplovio je više od 90 mjesta na hrvatskoj obali i otocima od Umaga do Dubrovnika, brojni hrvatski i strani pisci plovili su njime i promicali književnost i pisanu riječ do najudaljenijih mjesta i otoka poput Lastova i Visa. Popis mjesta u koja je pristao je podugačak, pa ću izdvojiti samo neka manja: Vela Luka, Brela, Jelsa, Vrboska, Supetar, Milna, Postira, Rogoznica, Primošten, Pirovac, Jezera, Zlarin, Skradin, Tkon, Biograd na moru, Sali, Vir, Povljana, Mandre, Silba, Cres, Rab, Senj, Krk, Rabac, Novigrad... Prema riječima Igora Gerenčera, idejnog začetnika i glavnog koordinatora projekta, misija i cilj “Broda” bili su promovirati hrvatsku kulturu i poticati na književno stvaralaštvo naročito u sredinama koje nisu dovoljno umrežene u distribucijsku infrastrukturu za knjižno-kulturne sadržaje, i dodatno u njima potaknuti očuvanje baštine, posebice dijalekte i narječja krajeva na obali i otocima.

U svom programu “Brod” je posjetiteljima  pružao i besplatne kazališne predstave, književne večeri s autorima, promocije knjiga, koncerte te edukativne radionice za djecu i mlade, dok se na pristanišnom molu organizirala svojevrsna pop-up knjižara s tisućama knjiga (kada bi imali dovoljno s početka ovog teksta spomenutih prijevodnih publikacija hrvatskih pisaca, jedna polica bi sigurno mogla biti sa specijalnom ponudom za strance namjernike, a onda bi se mogli organizirati i neki dodatni programi večernjih čitanja i za strance). Međunarodni karakter “Brod“ je stekao kroz uvođenje Zemlje partnera (prva je bila Slovenija a potom su slijedile Austrija, Poljska, Mađarska i Sjedinjene Američke Države), pa su na njemu boravili priznati autori iz tih zemalja, čime su povezani mnogi domaći i strani pisci te je tako omogućena suradnja na kulturnom i prevodilačkom planu.

No, i to ima svoju cijenu. “Brod knjižara - brod kulture” sve te godine uspješno je brodio zahvaljujući u prvom redu generalnom sponzoru MasterCard Europe, uz još ponešto manjih sponzorstava. Bio je prepoznat i od lokalnih suorganizatora, a to su uvijek bile TZ mjesta i gradova koji su sudjelovali sa svojim lokalnim popratnim programom u kojem su nastupali lokalni pisci, klape, folkorne grupe, bendovi... uz promocije lokalnih običaja, plesova... No, što se tiče potpore državnih institucija, ona je bila gotovo simbolična. Projekt koji je u tih 11 godina koštao ukupno više od 8 milijuna kuna (mahom pokrivenih od strane sponzora) prema riječima organizatora samo je s cca 1% sredstava bio podržan i od resornih ministarstava poput Ministarstva kulture i Ministarstva turizma, i to uglavnom u početnim godinama. Tako se i na ovom primjeru pokazalo se da je "prokletstvo" financijski zahtjevnijih projekata često u tome što se bez konkretnijih uvida na njih brzo počne olako gledati kao na komercijalne projekte koji "ekstra zarađuju" jer su pronašli pokojeg jakog sponzora pa ih onda nekom čudnom logikom više kao ne treba pomagati, iako se to “zarađivanje” često svodi na “plivanje” oko pozitivne nule.

Već je prošlogodišnji program “Broda” dao naslutiti da se projekt nalazi na svojevrsnoj prekretnici, program je bio prepolovljen, pa tako i broj mjesta u kojima je brod pristao. A kada je ove godine izostala daljnja podrška generalnog sponzora (MasterCarda, koji je zapravo i neočekivano dugo puhao u jedra projektu) organizatori više nisu uspjeli pronaći novog pokrovitelja jednakog financijskog kapaciteta, i “Brod” se nasukao.

Nadajmo se da je njegovo “nasukavanje” (kao i drugih sličnih ili komplementarnih projekata) samo privremeno, i da je vrijeme da i zajedničkim inicijativama stvorimo uvjete i modele za održivost opisanih projekata.


*** tekst je prvotno objavljen u prilogu Best Book tjednika Express.

Simona Goldstein

Poduzetništvo u kreativnim industrijama

  • Hrvatska sveučilišna naklada 03/2016.
  • 160 str., meki uvez
  • ISBN 9789531692762
  • Cijena 130.00 kn

Autorica definira što su kreativne industrije, koje su njihove zajedničke karakteristike, slabosti, komercijalni potencijal kakav je njihov značaj za gospodarski rast i društveno blagostanje. Knjiga objedinjuje i donosi primjere uspješne prakse u sustavnom vođenju i poticanju kreativnih industrija u svijetu.

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –