Ministarstvo kulture RH - Rezultati istraživanja stajališta korisnika
U razdoblju od veljače do svibnja 2012. godine Ministarstvo kulture RH organiziralo je istraživanje čiji je cilj bio utvrditi kako se percipira uloga Ministarstva kulture u krugovima vezanima za knjigu, što predstavnici struka vezanih uz knjigu misle kako bi Ministarstvo kulture trebalo raditi, te odrediti smjer budućih promjena u radu Ministarstva kulture.
Iz korisničke baza Ministarstva kulture (151 institucija i cca 6000 potencijalnih ispitanika tj. ukupni broj zaposlenika/članova) metodom slučajnog odabira izabrano je 767 ispitanika, među kojima su najzastupljeniji bili:
- autori tj. književnici i prevoditelji (200 upitnika)
- urednici i vlasnici/direktori izdavačkih kuća (200 upitnika)
- djelatnici i ravnatelji knjižnica (260 upitnika)
Na adrese ispitanika bio je poslan upitnik koji je u cijelosti ispunilo 360 ispitanika ili 46,94% od istraživanjem obuhvaćenih (767) ispitanika.
Prvi dio upitnika sadržavao je općenita pitanja o ispitaniku i instituciji koju predstavlja, dok je pretežiti dio upitnika bio vezan uz djelatnost Ministarstva kulture u odnosu prema pojedinim segmentima knjižnog sektora, njihovoj ocjeni, potrebama financiranja istih
i dr.
Nakon prikupljenih podataka u lipnju i srpnju 2012. godine provedena je statistička analiza podataka i njihova interpretacija.
***
Ono što upada u oči jest postotak u kojem su se anketi odazvali ispitanici s obzirom na područje djelovanja, pa su se tako pisci odazvali u mizernih 10,6%, tj. samo je njih 36 od 200 ispunilo upitnik, iako su baš pisci u posljednje vrijeme bili najglasniji, skrečući (opravdano) pažnju javnosti na brojne probleme s kojima se susreću. Odaziv nakladnika (uz pokojeg knjižara) bio je nešto bolji, odazvalo ih se 25,8% od 200, a prema očekivanju najveći odaziv anketa je polučila kod knjižničara, kojih je 63,6% tj. 229 od 260 popunilo upitnik. Tako veliki odaziv knjižničara možda se može i pripisati činjenici da su oni u većem dijelu ovisni o budžetskim sredstvima, dok su pisci i nakladnici donekle neovisniji jer se moraju "dokazivati" i na tržištu.
Rezultati spadaju u sferu očekivanoga, i npr. pokazuju da su korisnici zadovoljni s informiranosti o natječajima i radom administrativnih službi Ministarstva kulture, radom Nacionalne i sveučilišne knjižnice i uopće knižničara... No, ono što je važnije jest da istovremeno postoji i konsenzus oko nedorečenosti kriterija za otkup i subvencioniranje knjiga i nedovoljnog poticanja čitanja, oko lošeg rada Zajednice nakladnika i knjižara, nastupa Hrvatske na inozemnim sajmovima, stanjem na časopisnoj sceni... a, između ostalog, svi se slažu da treba popraviti nezavidan položaj autora, nenakladničkih knjižara, kao i pomagati u većoj mjeri knjižarstvo.
Mnogo više detalja pronaći ćete u priloženim rezultatima istraživanja.