Mo Yan : Žabe

Mo Yan: Žabe

Žabe Yan Mo

Promjena Yan Mo

U ovo doba godine širom svijeta književni kritičari i novinari rubrika kulture još uvijek čitaju najnovijeg laureata Nobelove nagrade za književnost – za kojeg, eto, nikada do sada nisu čuli. Šveđani nagrade „nekog“ Le Clezia, Modiana, a knjiška sljedba se baca u potragu za informacijama o najnovijem nobelovcu, kopajući po knjigama koje su završile na tavanu, u vikendici, ili kod punice.

Ove godine, znamo, sve je završilo drugačije. Nobela je dobio netko za koga su svi čuli, čak i oni koji se ne bave književnošću. Nagradu je dobila rock-kultura kao takva, i „velika američka pjesma“ kao takva, „riječi“ s omota ploča su postale poezija, a knjiška sljedba je morala odgovoriti na pitanje „zašto baš on!?“ a ne „tko je sad taj!?“ Dakle, sezona Nobela je tu, ali drugačija, nema potrage za knjigama novog slavodobitnika, nema čak ni potrebe za čitanjem nobelovca – jer Dylana, kao, svi znamo, pa je to onda riješeno.

No ako nema novog i nepoznatog nobelovca možemo posegnuti za nekim od nedavnih, još uvijek poprilično nepoznatih laureata. Recimo, za Mo Yanom. Dobitnika Nobela za 2013. hrvatski je izdavač povodom dodjele nagrade predstavio vrlo prikladnim romanom "Promjena". U njemu je Mo Yan (1955.) opisao dobar dio svog života. Primjerice, kako je zbog pogrdnog nadimka kojeg je dao učitelju, djetetu „narodnog mučenika“ i k tome zamjeniku predsjednika školskog revolucionarnog komiteta, s dvanaest godina izbačen iz škole. Učitelj ga je tjerao iz učionice, a on nije želio izaći. Na kraju su ga najjači dječaci podigli i izbacili na ulicu kao što su se na Divljem zapadu iz saloona izbacivali pijanci...

Naglavačke izbačeni učenik je ispisujući svoj životopis ispisao i priču o poslijeratnoj Kini. Od pedesetih pa do XXI stoljeća. Isto to razdoblje kineske povijesti pokrivaju i "Žabe", epistolarni roman, pisan kao pisma čitatelja poznatom književniku, s dramskim tekstom kao neobičnim dodatkom na kraju, izvorno objavljen 2009. godine. Ugrubo, „Žabe“ kreću s velikom gladi s početka šezdesetih, kada je zbog Maove strategije prodavanja hrane za oružje prema nekim procjenama od neuhranjenosti umrlo sedamdeset milijuna ljudi, prelaze preko natalitetne politike „jednog djeteta“ iz šezdesetih i sedamdesetih, pa na kraju dolaze do suvremenog razdoblja kapitalizma iz nultih godina, pod okriljem jednopartijske, komunističke diktature.

Ako je okosnica u „Promjeni“ bila autobiografska, u „Žabama“ narativnu okosnicu predstavlja pripovjedačeva teta, ugledna i moćna opstetričarka „Sjevernoistočne gradske općine Gaomi“. Preko tetine profesije u razdoblju gladi prati se pad trudnoća uzrokovan neuhranjenošću. Razdoblje normaliziranja opskrbe donosi i rast nataliteta, tzv. djecu „slatkog krumpira“. A s politikom rigoroznog obiteljskog planiranja profesija primalje dolazi u samo središte političkog i društvenog života.

Isprva sve kreće kao šala. Edukacijski filmovi, s uvećanim slikama muških i ženskih spolnih organa izazivaju smijeh i vrisku među gledateljima. „Propaganda o kontroli rađanja djelovala je poput afrodizijaka“, veli pripovjedač. Ali ubrzo sve postaje mnogo dramatičnije. Država nemilosrdno proganja proskribirane, ilegalne trudnoće s drugim djetetom. Teta opstetričarka hvata po svom rejonu nesretne trudnice poput Gestapovca. Niti jedna ne smije umaći. Ako neka obitelj skriva trudnicu, teta naređuje da se bagerima ruše kuće susjeda sve dok obitelj iz svinjca ili tajnog podruma ne izvuče nesretnicu.

Rigidna politika provodi se desetljećima. Kao što je oružje kupljeno hranom od Kine stvorilo supersilu, tako sada kontrola nataliteta stvara preduvjete za opstanak i snagu države. Žrtve pritom nisu važne: „pogledamo li Kineski zid ili egipatske piramide, ne razmišljamo o bijelim kostima zakopanim ispod tih brojnih veličanstvenih građevina“. A u Kini upravo nastaje novi Zid. Gradi se moćna Kina XXI stoljeća. Danak u krvi mala je cijena za taj historijski cilj. Politika jednog djeteta razbija tradicionalne vrijednosti oličene u muškom nasljedniku; razbija kompletnu društvenu strukturu. Ali to se ne odnosi na svakog. Moćni i bogati uvijek će biti izuzeti.

Dolazak kapitalizma i uvođenje slobodnog tržišta povećava te nejednakosti: oni koji su dovoljno bogati djecu mogu kupiti na rasplodnoj farmi koje se krije iza farme žaba: 30.000 yuana za žensko dijete, 50.000 yuana za muško… 10.000 yuana majci za mrtvorođenče. I eto nas ravno u središtu kapitalizma. S primaljstvom i dalje kao okosnicom povijesti.

Ključna riječ „Žaba“ jest Kina. Budućnost će se događati u Kini, i Kina će krojiti budućnost, u dobrom ili lošem smislu. Vrlo će malo onoga što će oblikovati XXI stoljeće zaobići Kinu. I stoga sve u vezi s Kinom postaje izuzetno zanimljivo. Ono što se događa danas, i ono što se događalo u nedavnoj prošlosti. Ispisujući poslijeratnu povijest Kine Mo Yan – pravim imenom Guan Moye – otvara historijske tabu-teme. Iako mu literarni pseudonim znači „ne govori“, odnosno „bez riječi“, on pripovijeda Kinu, njenu nedavnu prošlost. To je bolan i važan unutarkineski proces. Ali zbog položaja Kine u suvremenom svijetu i tema od prvorazrednog globalnog značaja.

S Nobelom za Dylana švedska akademija je neočekivano proširila prostor priznate književnosti. Dylanov Nobel, Nobel je za Woody Guthriea, Hanka Williamsa, Johnnyja Casha, i Jeffa Tweedyja. Mo Yanov Nobel, mnogo je tradicionalniji izbor. To je geopolitički i povjesničarski Nobel. Nobel koji otvara historijske tabu-teme, i ispisuje novu globalnu geopolitičku kartu. To nije ono u čemu se „Žabe“ iscrpljuju. Ima u romanu i dobrog humora i ozbiljnih osobnih drama, i uopće mnogo toga što se ne može svesti na historiju, geopolitiku, i društveni komentar…

Ali jest grm u kojem leži zec. Onaj nobelovski, dakako.


( Ovaj tekst koji se ekskluzivno objavljuje na portalu Moderna vremena zajednički je financiran od strane MV Info i udruge za zaštitu prava nakladnika ZANA )

Mo Yan

Žabe

• Prijevod: Karolina Švencbir Bouzaza
• Fraktura 08/2016.
• 384 str., tvrdi uvez s ovitkom
• ISBN 9789532667851

Wan Xin kći je liječnika koji se proslavio svojim otporom prema Japancima. Kreće očevim stopama i kao primalja na kineskom selu dobiva legendaran status. No kad njezin zaručnik, pilot borbenog zrakoplova, prebjegne na Tajvan, šikaniranje koje doživljava kulminira na spektaklu javnog suđenja. Kako bi dokazala svoju lojalnost režimu, Wan Xin postaje fanatična zagovornica politike jednog djeteta...