Monika Herceg dobitnica nagrade 'Lapis Histriae' za kratku priču 'Tik-tak'
Na 14. Međunarodni književni natječaj za kratku priču Lapis Histriae s temom HRABROST pristiglo je ove godine 128 priča na hrvatskom, srpskom, slovenskom, bosanskom, crnogorskom i talijanskom jeziku. Pošiljke su stizale iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Italije i Crne Gore. Žiri književnog natječaja Lapis Histriae 2019 čine pisci Laura Marchig, Marko Sosič i Tea Tulić.
Žiri je odlučio da ove godine nagradu dobije Monika Herceg za priču “Tik-tak”. Nagrada Lapis Histriae 2019 iznosi 8.000,00 kuna (donacija umaške tvrtke SIPRO d.o.o.). Artefakt Lapis Histriae 2019 rad je kipara Ljube de Karine. Rezultati natječaja objavljeni su u petak 17. 5. u Umagu na 20. Forumu Tomizza.
U užem izboru za nagradu bile su još sljedeće priče: „Blato“ Emira Imamovića Pirkea (Šibenik), “Koordinate” Branke Selaković (Beograd), “Trebala je biti katarza” Omera Ć. Ibrahimagića (Tuzla), „Zdravo ruko, milosti puna“ Želimira Periša (Zadar) i “La corriera” Luciane Melon (Trst).
Za knjigu Lapis Histriae 2019, čije se izdavanje planira krajem godine, izabrane su još sljedeće priče: „Azadinin pogum“ Maje Gal Štromar (Ljubljana), „Tepsija“ Olje Savičević Ivančević (Split), „Buđ“ Damira Nedića (Kragujevac), „Silvijina priča“ Aide Šečić Nezirević (Sarajevo), „Ode važan“ Muharema Bazdulja (Beograd), i „Kebe in Benjamin“ Tomaža Lapajnea Dekleve (Ljubljana).
Obrazloženje žirija
U priči “Tik-tak” Monike Herceg čitateljima se obraća majka izbjeglica koja je s trogodišnjom kćeri prepješačila „četvrtinu opsega planeta“ da bi došla do granice zapadnog svijeta – tražeći „malo mjesta“ za njih dvije, malo mjesta za njihov novi život. Pripovijedanje se i odvija kao neka vrst ironičnog razgovora sa zapadnim „organima reda“, ali uz samosvijest koja ima kozmičke dimenzije i koja je rezultat majčinskog krajnjeg žrtvovanja za život kćeri. Duboka je i slojevita refleksivnost glavne junakinje: gubitak muža i domovine, iskustvo egzistencijalne praznine, varljivosti i prolaznosti svega vidljivog, osnova je neumorne majčinske pokrenutosti i snage za strpljivu izgradnju novog svijeta i novog jezika koji bi čuvao životnu perspektivu za njezinu kći. S nesvakidašnjim, nadahnutim osjećajem za svaki detalj i ritam pripovjednog teksta, Herceg povezuje kozmičku prošlost svijeta i aktualnu političku stvarnost u osnovnim pitanjima vezanim za sudbinu humanosti u budućnosti. I pri tome to čini prizemljeno, suosjećajno i hrabro, s humorom koji zove na pobunu.
Monika Herceg
Početne koordinate
Monika Herceg rođena je 1990. u Sisku. Studira fiziku na Sveučilištu u Rijeci. Nagradu Goran za mlade pjesnike za najbolji debitantski neobjavljeni rukopis „Početne koordinate“ dobila je 2017. godine. Knjiga je objavljena 2018. godine i nagrađena Kvirinovom nagradom za mlade pjesnike te nagradom Fran Galović za najbolje književno djelo na temu zavičaja i / ili identiteta te nagradom Slavić za najbolji prvijenac. Iste godine Monika Herceg dobila je nagradu Na vrh jezika za najbolji neobjavljeni rukopis, a knjiga će biti objavljena 2019. godine. Osvojila je drugu nagradu na međunarodnom natječaju za poeziju Castello di Duino 2016. i prvu nagradu na regionalnom natječaju humoristično-satiričnog žanra Stevan Sremac 2017.