Nacionalni projekt 'Čitamo mi, u obitelji svi'

"Zaboraviš li tri dana uzeti knjigu u ruke, tvoje će riječi izgubiti ljepotu." (kineska poslovica)

O projektu

Nacionalni projekt "Čitamo mi, u obitelji svi" pokrenut je 2011. godine u organizaciji HMŠK (Hrvatske mreže školskih knjižničara). Ima elemente i školskog i razrednog projekta. Nacionalni projekt je jer obuhvaća 126 školskih knjižnica i knjižničara, 221 učitelja, oko 5.000 učenika i 20.000 njihovih članova obitelji iz cijele Hrvatske (od Dubrovnika do Svetog Martina na Muri, od Kanfanara do Vukovara). Školski je projekt jer obuhvaća zajednički rad učitelja i knjižničara s učenicima na promociji školske knjižnice i svladavanju tehnike čitanja kod učenika. I na kraju, razredni jer uključuje sudjelovanje svih učenika jednog trećeg razreda u zajedničkoj aktivnosti - čitanju.

Projekt je osmišljen prema principu "putovanja" knjižnične naprtnjače od jednog do drugog učenika trećeg razreda. Svakog petka se slučajnim odabirom ili prema rasporedu učenika u imeniku odabire jedan od učenika koji nosi knjižničnu naprtnjaču doma u obitelj. Knjižnična naprtnjača gostuje u obitelji učenika 5 dana. U njoj se nalazi 8 zanimljivih knjiga iz različitih područja (roman ili priča za djecu, zbirke pjesama za djecu, roman ili zbirka pjesama za roditelje, slikovnica za djecu s teškoćama u čitanju, popularno-znanstveni priručnik, priručnik za odgoj djece, priručnik za kvalitetno provođenje slobodnog vremena i popularno napisana knjiga o hrvatskoj kulturi, tradiciji ili povijesti). Neke knjige su namijenjene samo roditeljima, neke samo djeci, a neke za zajedničko čitanje.

Ovim projektom na privlačan i zanimljiv način djecu uključujemo u model čitanja radi razonode s ciljem razvoja tehnike (vještine) čitanja kao knjižnične pretpostavke i prve sastavnice kompetencije "učiti kako učiti" (prema Nacionalnom okvirnom kurikulu i Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December for life long learning 2006/962/EC). Izborom različitih knjiga skrećemo učenicima i roditeljima pozornost da se u školskoj knjižnici nalaze i druge knjige osim lektire.

Roditeljima skrećemo pozornost na činjenicu koliko je nezamjenjivo da tijekom svih nižih razreda budu uzor djeci u čitanju. Efikasno ih pridobivamo da tijekom 5 dana na različite načine čitaju sa svojom djecom. Hoće li promijeniti i svoje navike - ostaje na njima, no školski im knjižničar nije samo rekao što je dobro za njihovu djecu, nego ih je uputio kako da to čine i motivirao da kroz 5 dana taj model i iskušaju. Roditeljima skrećemo pozornost i na važnost svladavanja tehnike čitanja, motiviramo ih i upućujemo kako da pomognu svojoj djeci u svladavanju čitanja. Istodobno, senzibiliziramo ih za suradnju sa školom i knjižnicom i uključujemo ih u konkretne aktivnosti.

Projektom želimo utjecati na promjenu još uvijek čvrsto uvriježenog stajališta da školske knjižnice treba svesti samo na posudbu lektire te da suradnja narodnih i školskih knjižnica treba biti jednosmjerna. Projektom želimo ukazati da specifične aktivnosti koje mogu provesti školski knjižničari, mogu biti od velike koristi i narodnim knjižnicama.

Uvažavajući činjenicu da uz kulturnu dimenziju nakladništvo ima i komercijalnu te da je knjiga i roba te izvor zarade, kroz ove projekte nastojimo s nakladnicima uspostaviti partnerski odnos i suradnju na poticanju čitanja, ojačavajući im svijest da poticanjem čitanja u knjižnicama ne samo da ne umanjujemo njihovu zaradu, nego ju i povećavamo na dva načina. Prvo - poticanjem čitanja knjige se više posuđuju i više troše, pa ih je potrebno prije izlučiti zbog amortizacije i zamijeniti novim primjercima - a to znači da se na taj način više knjiga otkupljuje od nakladnika.

Drugo - poticanjem čitanja određen broj potaknutih korisnika (roditelja i učenika) odlučuje se na kupnju knjiga, a prema načelu da „ponuda stvara potražnju", na taj način potičemo kupce da umjesto nekih drugih proizvoda ili usluga kupuju knjige, od čega nakladnici imaju izravne koristi. Odabirom knjiga hrvatskih autora potičemo i nakladništvo djela naših autora i važnost hrvatske književnosti i kulture. Stvaranjem partnerskih odnosa nakladnika s knjižnicama nastojimo utjecati na promjenu postupaka (jednog dijela) nakladnika. Umjesto da nakladnici knjižnice percipiraju isključivo kao kupce svojih proizvoda te se međusobno preotimaju za ograničena sredstva za kupnju knjiga, ... jer knjižničari ne bi smjeli građu kupovati prema sugestijama nakladnika, već na temelju evidentiranih potreba svojih korisnika i tako oblikovane desiderate. Nakladnici bi se trebali međusobno "boriti za preotimanje" knjižnica kao kupaca svojih proizvoda.

Zatim, posrednim ciljem se nastoji ukazati nadležnima i javnosti na važnost i nenadomjestivu ulogu školske knjižnice kao mjesta poticanja razvitka tehnike čitanja i da ih potaknemo na uspostavu modela kojim se svakom školskom knjižničaru osigurava na početku svake školske godine na raspolaganje određena svota novaca za nabavu nove knjižnične građe tijekom školske godine.

O provedbi projekta "Čitamo mi, u obitelji svi" u školskim godinama 2011./2012. i 2012./2013.

Projekt je predstavljen na Proljetnoj školi školskih knjižničara u Osijeku u svibnju 2011. i u Dubrovniku u ožujku 2012. te je knjižničarima ponuđena prijava za sudjelovanje u projektu. Poziv na suradnju tijekom svibnja i lipnja 2011. te rujna 2012. upućen je u sve osnovne škole, voditeljima Županijskih stručnih vijeća i svim školskim knjižničarima. Projekt je prijavljen i na natječaj MZOS-a 2011. godine. Paralelno je poziv na suradnju upućen nakladnicima.

U školskoj godini 2011./2012. smo se obratili svim onim nakladnicima koji su 2010. godine izlagali na Interliberu u Zagrebu i bili prijavljeni kao nakladnici knjiga za djecu, kao i onim nakladnicima koji su članovi Hrvatske udruge nakladnika dječje knjige. Konkretno, poslali smo poziv na suradnju e-poštom sljedećim nakladnicima (abecednim redom): Alfa, Algoritam, Alineja, Alka Script, Andromeda, Bulaja naklada, Disput, Dominović, Dušević&Kršovnik, Egmont, Element, Extrade, Foma, Forum, Fraktura, Golden marketing - Tehnička knjiga, Hlad i sinovi (MISL), Hrvatska sveučilišna naklada, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Ibis Grafika, IEP, Izdanja antibarbarus, Izvori, Jesenski i Turk, Kašmir promet, Katarina Zrinski, Klett Verlag, Knjiga u centru, Knjigotisak, Kršćanska sadašnjost, Kruzak, Leo commerce, Leykam International, Mala zvona, Mate, Matica Hrvatska Mentor, Meridijani, Izdavačka kuća Mosta, Mozaik knjiga, Naklada Jurčić, Naklada Ljevak, Naklada Pavičić, Naklada Slap, Naklada Uliks, Nakladni zavod Globus, Naša djeca, Nova stvarnost, Novi Liber, Otokar Keršovani, Pergamena, Planet Zoe, Planetopija, Profil Multimedija, Prosvjeta d.o.o., Sipar, Stanek, Sveučilišna knjižara, Sysprint, Šareni dućan, Školska knjiga, Timarex, Trsat Polo, Unicef - Ured za Hrvatsku, V.B.Z., Veble Commerce, Večernji list, Verbum, Vidi-To, Vuković & Runjić, Zagrebačka naklada, Zagrebačka stvarnost, Zagrebačka županija, Zagrebački holding, Podružnica AGM, Znanje i Zrinski.

Pozivu su se školske godine 2011./2012. odazvali i ponudili suradnju sljedeći nakladnici: Alfa, Dušević&Kršovnik, Element, Foma, Hlad i sinovi (MISL), Hum naklada, IEP, Izvori, Katarina Zrinski, Knjiga u centru, Mala zvona, Mozaik knjiga, Naklada Nika, Naša djeca, Planet Zoe, Planetopija, Sysprint, Školska knjiga, Veble Commerce i Znanje.

U školskoj godini 2012./2013. zbog povoljnije kupnje i lakše dostave u sve škole sudionike, sudjelovali smo samo s osam nakladnika, koji imaju svoju distribuciju direktno u škole i s nakladnicima s kojom odlično surađivali školske godine 2011./2012. i koji su pokazali više nego dobri partneri u promicanju čitanja i našeg projekta: Alfom, Mozaik, Nakladom Ljevak, Hum nakladom, Nakladom Nika, Profilom, Školskom knjigom i Znanjem. Svi su se oni odazvali našem pozivu na suradnju.

U svojem pozivu na suradnju, nakladnike smo tražili da zajednički djelujemo na razvoj vještine čitanja korisnika školskih knjižnica i budućih kupaca nakladničkih proizvoda ponudom kvalitetnih naslova prema navedenim osam skupinama:

1. Nelektirna knjiga hrvatskog književnika (priče ili roman) za djecu
2. Nelektirna knjiga hrvatskog pjesnika za djecu
3. Nelektirna knjiga hrvatskog književnika za roditelje (za odrasle čitatelje)
4. Slikovnica (monografija) za učenike koji slabije čitaju i mlađe članove obitelji
5. Popularno-znanstvena knjiga o prirodi, životinjama, medicini, znanosti i sl.
6. Priručnik za odgoj djece (za roditelje)
7. Priručnik za kvalitetno provođenje slobodnog vremena
8. Popularno pisana knjiga o hrvatskoj povijesti, kulturi ili tradiciji

Zatim, da naslovi ne budu stariji od 2000. godine, da ih svaki nakladnik ima najmanje u 35 primjeraka (kako bi pokrili sve škole u projektu), da ne bude lektirni naslov, već nelektirni, da bude od hrvatskog autora ili slikovnica u hrvatskom prijevodu i da nam za sve ponuđene naslove iz određene skupine ujednače cijenu, a budući da se radi o kupnji više od 100 knjiga iz svake skupine, tražili smo da nam ponude posebnu cijenu, odnosno popust veći od 30%. Na taj način smo dodatno motivirali kolege i škole da se pridruže ovom vrijednom projektu poticanja čitanja. Nastojali smo da u svakoj skupini cijene knjiga budu ujednačene, odnosno da odstupanja budu minimalna, kao i da ima nižih i viših cijena, ovisno o mogućnostima platiša. Tražili smo da knjige budu manjeg formata i laganije kako knjižnična naprtnjača ne bi bila preteška za nošenje.

Budući da knjige po završetku projekta ostaju u školskoj knjižnici, kako bismo omogućili školskim knjižničarima popunjavanje knjižničnog fonda knjigama koje najviše odgovaraju potrebama pojedine školske knjižnice, želja nam je bila u projekt uključiti što više zainteresiranih hrvatskih nakladnika, odabir skupina radili su članovi projektnog tima na temelju trenutačnih najvećih potreba školskih knjižnica, a konkretan odabir radio je svaki knjižničar ponaosob.

Tijekom šk. g. 2011./12. u organizaciji Hrvatske mreže školskih knjižničara voditelj Josip Rihtarić koordinirao je paralelnu provedbu projekta u 124 škole širom Hrvatske u 265 razrednih odjela, čime procjenjujemo da je obuhvaćeno više od 5.000 učenika, a knjige iz knjižnične naprtnjače čitalo je više od 25.000 ljudi. Vjerujemo da je ovo jedan od najvećih (ako ne i najveći) projekata aktivnosti poticanja čitanja u Hrvatskoj. Za potrebe projekta tada je kupljeno 2.120 novih knjiga.

U šk. g. 2012./13. projekt vodi knjižničarka Dejana Kurtović koordinirajući provedbu projekta u 126 osnovnih škola diljem Hrvatske. Izravno surađuje sa 116 osnovnoškolskih knjižničara i 221 učiteljem, koji potiču više od 5.000 učenika i njihove roditelje na važnost obiteljskog čitanja. Ove je godine za provedbe projekta kupljeno 1.768 novih knjiga za 126 školskih knjižnica.

Tijekom rujna 2011. i 2012. svi su zainteresirani suradnici upoznali s projektom svoje ravnatelje i razrednike trećih razreda te dobili suglasnost i potvrdu sudjelovanja u projektu. Prema dobivenim uputama, s projektom su knjižničari na roditeljskim sastancima tijekom listopada i studenog upoznali roditelje na kojem su ujedno i dobili njihovu suglasnost za sudjelovanje u projektu. Sudjelovanje je dobrovoljno. Tijekom listopada napravljen je popis knjiga, prema iskazanoj želji nakladnika za suradnjom i od strane stručnog povjerenstva za odabir naslova te su knjižničari pristupili odabiru. Napravljena je priprema za tiskanje bilježnice dojmova te dogovoren dobavljač naprtnjače. Školske godine 2011./2012. upućen je poziv za potporom projektu na adrese svih županijskih i gradskih ureda za prosvjetu - u odnosu na prijavljene škole - koji su predstavnici osnivača tih škola. Većina ureda ignorirala je upućenu molbu, nekoliko ureda je dostavilo odbijenicu, a samo je nekoliko financijski pomoglo provedbu projekta.

Upućena je i molba za potporom projektu na adrese 50 najvećih tvrtki u Hrvatskoj prema kriteriju zarade. Projekt su 2011./12. pomogli PBZ Card za 10 kompleta te Pliva Hrvatska. Nakon dobivenih rezultata natječaja MZOS-a 2011., dobivena sredstva nisu bila dovoljna za kupnju kompleta, već su bila dostatna za kupnju naprtnjače s bilježnicom dojmova te 1 knjige. Za kupnju ostalih 7 knjiga knjižničari su morali sami pronaći sredstva. Većina suradnika dostavila je narudžbu knjiga Hrvatskoj mreži školskih knjižničara, te je HMŠK za njih napravio narudžbu, prepakirao dobivene knjige u naprtnjače te gotove komplete dostavio do škola. Tijekom 2012. to su napravili sami nakladnici u dva kruga dostave. Godine 2012. svi su sudionici nabavljali knjige preko HMŠK-a, a HMŠK je putem ŠK dostavio sudionicima knjižnične naprtnjače i bilježnice dojmova.

Prve naprtnjače 2011./2012. krenule su u obitelji početkom drugog polugodišta, a ostale po dobivanju novca za kupnju knjiga. Tijekom šk. g. 2012./13. prve naprtnjače su počele "putovati" od učenika do učenika u dva navrata - u prosincu 2012. i u siječnju 2013. godine. Suradnici su obavijestili lokalne medije, a voditelj projekta nacionalne. Većina medija izvijestila je o projektu, uključujući i HTV. Primjeri medijske promocije dostupni su na stranici projekta: www.knjiznicari.hr/ruksak.

U knjižničnoj naprtnjači nalazi se 8 isključivo novih i nelektirnih knjiga tako da svaka knjiga pokriva jednu od 8 različitih predmetnih skupina. Različitim skupinama pokrivena su različita područja za rekreativno čitanje: beletristika (poezija i proza) i nebeletristika (popularno-znanstvena knjiga, priručnik za slobodno vrijeme, knjiga o povijesti, kulturi i tradiciji, priručnik za odgoj); knjige za djecu i knjige za odrasle čitatelje. Tako su svi članovi obitelji u projektu dobili zanimljivo i privlačno štivo. Svaki knjižničar sastavio je jedinstveni komplet za svoje korisnike tako što je iz svake skupine odabrao jedan od 10 do 15 ponuđenih naslova.

U petak je naprtnjača dodijeljena jednom učeniku, svi članovi obitelji čitali su knjige do srijede, prije povratka u školu učenik je zabilježio doživljaj u bilježnicu dojmova, a u srijedu je prepričao doživljaje obiteljskog čitanja u razredu. Učenici su se izmjenjivali svaki tjedan dok se svi nisu izredali. Nakon toga su se knjige stavile na police knjižnice i omogućila njihova daljnja posudba.

U najvećem broju škola 2011./12. projekt je izveden prema unaprijed definiranim projektnim fazama. Uočeno je i nekoliko propusta, što je iskorišteno za kvalitetnu organizaciju novog projektnog ciklusa iduće školske godine.

U završnoj fazi projekta 2011./12. napravljeno je izvješće za MZOS, napravljena evaluacija projekta provedbom ankete među roditeljima koji su sudjelovali u projektu te napravljen izbor najljepšeg učeničkog dojma o čemu su odlučivali suradnici u provedbi projekta. Isto se planira i za projekt 2012./13.

Evaluacija projekta školske godine 2011./2012.

Do 20. svibnja 2012. školski su knjižničari uspjeli prikupiti i obraditi anketne listiće koje je ispunilo više od 2.600 roditelja, čime je dobiven reprezentativni uzorak od više od polovice sudionika. Zbog kasnijeg početka projekta (iz već navedenih razloga), projekt se nastavio u mnogim školama i nakon tog datuma, i u školskoj godini 2012./13. sve dok naprtnjaču s knjigama nije preuzeo svaki zainteresirani učenik te roditelji tih učenika nisu sudjelovali u anketiranju.

Od 2.600 roditelja njih 64,68% su bili izrazito zadovoljni projektom, 74,41% je reklo da ih sudjelovanje u projektu potaknulo na razmišljanje o tome koliko je važno pomoći djeci da dobro razviju tehniku čitanja, a 71% je reklo da ih je projekt uvjerio u važnost obiteljskog čitanja (čitanja s djecom i pred djecom). Na daljnje čitanje na obiteljski način, sudjelovanje u projektu je potaknulo 63,77% roditelja.

Sugestije, prijedlozi i primjedbe roditelja za provedbu istih i sličnih projekata su bili jako ohrabrujući: "Nadamo se da ćete u budućnosti biti adekvatno nagrađeni za vaš nesebični trud i rad i da se ovakvi i slični projekti neće morati volonterski izvoditi.", "Tek sad vidimo koliko je važno čitati i što nam sve naš knjižničar nudi i za što se sve zalaže u svojoj struci. Sve pohvale!", "Poticanje djece da čitaju zajedno s roditeljima je odličan način realizacije projekta, jer je tada djeci zanimljivije čitati. Ja sam za ovakve projekte jer je naša obitelj uživala čitati i bili smo na okupu kao obitelj i zajedno čitali knjige koje su nam bile zanimljive.", "Malo vremena provodimo zajedno, ovo nas je zbližilo, uživali smo kao obitelj u predivnim trenucima. Zahvaljujem svima!", "Smatram da je ovakav projekt odličan i za roditelje i za djecu jer koliko god ona inteligentna bila, većinu stvari neće učiniti samoinicijativno ako ne vide primjer od nas odraslih, a ponajviše od svojih roditelja."

Gotovo 70 prijedloga bilo je da se projekt odvija i s drugim uzrastima učenika. Najskromniji su bili oni roditelji koji su predlagali da se projekt provede još jednom u četvrtom razredu, a dobar dio bi ga odradio u svim razredima osnovne škole, a neki bi ga započeli još u vrtiću. Četrdesetak roditelja svoje oduševljenje projektom iskazalo je željom da se projekt ponavlja svake godine u trećim razredima, kao i da se ponovi s postojećom generacijom kad budu četvrti razred.

Što se financiranja tiče jedan roditelj predložio je da jedanput tijekom školske godine treba provesti akciju dobrovoljnog darivanja knjiga školskoj knjižnici sukladno mogućnostima, uz uvjet da su knjige očuvane i prikladne za korisnike školske knjižnice. Drugi se slaže da roditelji sufinanciraju nabavu knjižnične građe neovisno o tome je li to u sklopu nekog projekta.·Treći se slažu da bi država i županije trebali izdvojiti novac i za nešto ovakvo.

Tijekom 2011./12. najviše je kupljeno sljedećih naslova (više od 30 primjeraka): Jelena Janičić-Holcer: 101 način kako djetetu pokazati da ga volite (Naklada Nika); Nikolaus Lenz: 1000 tajni zemlje (Mozaik knjiga); Zov dubine (Hum naklada); Ðurđica Stuhlreiter: Zvijezde i zvjezdice (Znanje); Damir Domišljanović: Prošlost grada Zagreba (Alfa); Ivan Ićan Ramljak: Trogodišnje putovanje (Alfa); Zrinka Jelaska i Melita Kovačević: Zaviri (Alfa); Bijeg uz brijeg (Hum naklada);  Sean Cavey: 7 navika sretne djece (Mozaik knjiga); Miro Gavran: Klara (Mozaik knjiga).

Od ponuđenih naslova 2011./12. odraslim članovima obitelji najviše su se svidjeli sljedeći naslovi (više od 10 roditelja je reklo da im se sviđa): Jelena Janičić-Holcer: 101 način kako djetetu pokazati da ga volite (Naklada Nika); Nikolaus Lenz: 1000 tajni zemlje (Mozaik knjiga); Miro Gavran: Klara (Mozaik knjiga); Kolb-Miltner: Lakše učenje uz zabavu i razmišljanje (Mozaik knjiga); Michael Winterhoff: Zašto nam djeca postaju nasilnici (Znanje); Jelena Janičić-Holcer Uspješan roditelj - uspješno dijete (Naklada Nika).

Od ponuđenih 8 knjiga iz naprtnjače 2011./12. najviše su se djeci svidjele sljedeće knjige (više od 10 djece je reklo da im se sviđa): Myleš, Stričević: Tajanstveno pismo (Školska knjiga); Ðurđica Stuhlreiter: Zvijezde i zvjezdice (Znanje); Oh, kako je lijepa Panama (Hum naklada); Zrinka Jelaska i Melita Kovačević: Zaviri (Alfa); Bijeg uz brijeg (Hum naklada); Sean Cavey: 7 navika sretne djece (Mozaik knjiga); Kapetan Gaćeša (Mozaik knjiga); Ida Bogadi: Žganček i Ara (Hum naklada); Kuman, Guljašević: Pauk Praško (Školska knjiga); Stanislav Femenić: Psssssst... (Znanje).

Što se odabira naslova tiče općenito su roditelji bili zadovoljni odabirom sadržaja naprtnjače. No, bilo je i onih roditelja koji su mislili da izbor knjiga nije baš najbolji, da su knjige trebale biti zanimljivije, zabavnije, raznovrsnije, kratke i vesele kako bi ih privukle na čitanje. Bilo i konkretnih prigovara na neke knjige poput Recepti za sreću od Ane Pongrašić, knjige Julienne Bušić i sl. Bilo je i konkretnih prijedloga o sadržaju naprtnjače (npr. neka knjiga o nasilju i načinu obrane, još knjiga na temu odgoja, knjige o različitim zanimanjima ljudi, sportu, bontonu, putopisi, popularnoj psihologiji, Gregov dnevnik i stripovi za roditelje, enciklopedije, bajke, slikovnice na stranom jeziku, pokoja društvena igra).

U anketama su roditelji prigovarali da bi ruksak trebao biti dulje u obitelji i da je bilo premalo vremena za čitanje. No, mi smo projektom namjerno htjeli onemogućiti obiteljima da imaju dovoljno vremena za pročitati sve ponuđene knjige (a što nisu niti trebali jer to nije bio cilj), kako bismo ih potaknuli da boravak naprtnjače u obitelji i čitanje knjiga ne bude jednokratna aktivnost, nego da ih potaknemo da počnu knjige kupovati i posuđivati u knjižarama i knjižnicama. Na žalost, velik broj roditelja izrazili su negodovanje što nisu imali prigode pročitati sve knjige.

No, nisu baš svi drage volje prihvatili sudjelovanje u ovom projektu. Bilo je roditelja koji su smatrali da se poticanje čitanja treba raditi u školi bez roditelja, da je čitanje prenaporno, da iziskuje puno vremena, da nemaju dovoljno slobodnog vremena za ovakve projekte, da je čitanje "bezveze", itd. Također je bilo i roditelja koji su predlagali da projekt treba provoditi u drugom vremenu (preko zime, praznika,...), više puta i na drugačiji način (više ruksaka istodobno u jednome razredu, više ruksaka u jednome polugodištu, jedan ruksak u svakome polugodištu, više ruksaka u svakom razredu, čitanje u školskoj knjižnici,...).

Postignuti rezultati

U mnogo slučajeva roditelji su na javnim mjestima zaustavljali knjižničare i čestitali im na provedbi projekta, ohrabrivali ih da projekt provode sa svim generacijama trećih razreda te da ga prošire i na učenike drugih i četvrtih razreda. U Dubrovniku je nakon medijske prezentacije ponuđeno školskoj knjižničarki da svaki mjesec gostuje u radijskoj emisiji s vijestima iz školske knjižnice i aktivnostima vezanim uz poticanje čitanja. Na mrežnim forumima su roditelji spominjali važnost čitanja u obitelji na temelju informacija koje su dobili od školskih knjižničara na roditeljskim sastancima vezanim uz projekt te samim sudjelovanjem u projektu.

Poteškoće

Najveći broj županijskih i gradskih ureda za prosvjetu - koji predstavljaju osnivače škola - jednostavno je ignorirao i poziv za suradnjom na promicanju informacijske pismenosti i molbu za financiranjem projekta za potrebe konkretnih škola. Samo su 5 županija podržale projekt za škole kojima su osnivači. Najveći broj ravnatelja škola odgovorio je jednostavno "nema novca", ne obrazloživši zašto ga nema za projekte ovog tipa od kojeg najviše profitira škola. Mnogi su kolege samostalno pronalazili novac za projekt kroz različite aktivnosti poput izrade i prodaje božićnih čestitki i sl. što nije prikladan način za trajno financiranje projekta uopće.

Nastavak projekta

Zbog velike potpore i velikog oduševljenja roditelja, projekt ćemo ponoviti s novim generacijama trećih razreda - u promijenjenom obliku. Na temelju dobivenih pozitivnih rezultata, tražit ćemo veću potporu ravnatelja škola za izvedbom projekta i participiranje roditelja u financiranju.

Potpora Ministarstva kulture Naročito nas raduje, što je uz Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, i Ministarstvo kulture prepoznalo organizacijske prednosti provedbe projekta knjižničnog ruksaka kao projektnu aktivnost Hrvatske mreže školskih knjižničara. Projektu su također dali potporu Agencija za odgoj i obrazovanje, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i u Zadru, Hrvatsko društvo čitatelja i Društvo hrvatskih književnika.

za Nacionalni projekt poticanja obiteljskog čitanja kod učenika trećih razreda OŠ u RH i razvijanja estetskog doživljaja čitanja i čitanja iz razonode "Čitamo mi, u obitelji svi"

Dejana Kurtović, prof. i dipl. knjiž.

IV. osnovna škola Bjelovar 

Više o projektu možete saznati na mrežnoj stranici www.knjiznicari.hr/ruksak ili Facebook-stranici "Čitamo mi, u obitelji svi"