Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Najava • Piše: I.P. - MV • 12.06.2017.

Predstavljanje zvučnog izdanja Gundulićevog Osmana
Održava se
13.06.2017. u 19h

Gundulićev ep "Osman" objavljen je kao audio-knjiga i to u cjelovitom izdanju sa svih osamnaest pjevanja, uz još dva pjevanja Mažuranićeve dopune. Svih 10.428 Gundulićevih i 1.680 Mažuranićevih stihova traju ukupno - nešto malo manje od 7 sati! Tog i takvog "Osmana" pročitao je glumac Frano Mašković. Zvučni "Osman" dostupan je besplatno, kao i svi ostali sadržaji na portalu eLektire.

Predstavljanje zvučnog izdanja "Osmana" održat će se u Gundulićevom Dubrovniku, u suradnji s Dubrovačkim knjižnicama: u utorak 13. lipnja u 19 sati u Saloči od zrcala (Čitaonici Narodne knjižnice Grad, Ulica od Puča 6).

Sudjeluju: Frano Mašković (glumac), Zvonimir Bulaja (glavni urednik eLektira), i ekipa animiranog filma "Na tri kralja": Nikolina Ivezić, Petar Grimani, Alen Zanjko.

Osim o zvučnoj verziji "Osmana", bit će govora i o elektroničkim i zvučnim knjigama općenito, o projektu eLektire... kao i o novom dugometražnom animiranom filmu "Na Tri kralja" – adaptaciji te Shakespeareove komedije i Držićeve pastorale "Grižula" (Plakir).

Ep "Osman" je najpoznatije djelo Ivana Gundulića (1589-1638). U osmeračkim katrenama u dvadeset pjevanja prikazuje cijeli niz paralelnih zbivanja i epizoda kojih su okosnica Gunduliću suvremeni događaji: uspon i pad turskoga sultana Osmana II. nakon poraza kojega mu je 1621. kod Hoćima nanio poljski kralj Vladislav. Iako sačuvan u velikom broju rukopisnih primjeraka, ep je tiskan tek 1826. godine, ali je unatoč tome bio "najčitanije djelo starog Dubrovnika" (Slamnig).

Gundulić je "Osmana" pisao cijelo zadnje desetljeće svoga života. Epu nedostaju dva središnja pjevanja (14. i 15.) koja kasnije napisali P. Sorkočević (1826), M. Zlatarić (1826) i drugi, te I. Mažuranić (1844) čija se nadopuna smatra najuspjelijom i najčešće se objavljuje.

Na portalu eLektire osim Osmana dostupno je još nekoliko desetaka zvučnih knjiga: Grimmove, Andersenove, Perraultove, Čapekove bajke, "Priče iz davnine" Ivane Brlić-Mažuranić, Matoševe, Kamovljeve, Novakove, Šimunovićeve pripovijetke, Mažuranićev spjev "Smrt Smail-age Čengića", Šenoine "Povjestice", odabrana pjevanja iz "Ilijade"...

Zvučne knjige u svijetu su iznimno popularne: namijenjene su slijepim i slabovidnim osobama, ali ne samo njima. Na engleskom jeziku i drugim većim jezicima dostupan ih je veliki broj, a snimanje audio-knjiga stvar je prestiža i za poznate holivudske glumce. Ponuda audio-knjiga na hrvatskom jeziku je unatoč velikom interesu izuzetno mala, a najveći broj nalazi se upravo na stranicama eLektire.

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –