Razgovor: Književno prevođenje kao kreativno pisanje?

Održava se
13.02.2018. u 18h

Što je književno prevođenje? Po čemu se ono razlikuje od drugih vrsta prevođenja? Što neki prijevod čini književnim? Je li književno prevođenje kreativan proces sličan kreativnom pisanju? Gdje je granica između prevodilačke i autorske kreativnosti?

O odgovorima na ova i mnoga druga prevodilačka pitanja razgovarat će voditelji radionica književnog prevođenja u Centru za kreativno pisanje, profesor i prevoditelj Tomislav Kuzmanović i Una Krizmanić Ožegović, nekoć polaznica, a danas uspješna profesionalna prevoditeljica.

Razgovor "Književno prevođenje kao kreativno pisanje?" održat će se u utorak, 13. veljače u 18 sati u Knjižnici Ivana Gorana Kovačića u Zagrebu (Ulica grad Vukovara 35).

Razgovor vodi Vedrana Bibić, koordinatorica CeKaPea.

Tomislav Kuzmanović prijevode proze i poezije na hrvatski i engleski jezik i druge tekstove objavljuje u različitim publikacijama u SAD-u, Hrvatskoj i drugdje, među ostalim u časopisima The Iowa Review, Granta, Absinthe: New European Writing, 6X6, Poetry International Web, International Literature Today, Relations, Quorum, Tema, kao i antologijama New European Poetry Anthology i Best European Fiction. Na hrvatski ili engleski preveo je i dvadesetak romana, zbirki kratkih priča, knjiga poezije i drama.

Prijevod prvijenca Igora Štiksa, Dvorac u Romagni (A Castle in Romagna), kao i prijevod romana Ivice Prtenjače, Brdo (The Hill), nominirani su za International Dublin Literary Award za 2006. i 2018. godinu. Član je organizacijskog odbora Festivala europske kratke priče i upravnog odbora Društva hrvatskih književnih prevodilaca, voditelj radionice književnog prevođenja u Centru za kreativno pisanje te urednik rubrike književnog prevođenja u [sic] – časopisu za književnost, kulturu i književno prevođenje. Završio je studij književnog prevođenja u sklopu Iowa’s Translation Workshop i radi kao docent na Odjelu za anglistiku Sveučilišta u Zadru.

Una Krizmanić Ožegović diplomirala je engleski jezik i književnost i povijest umjetnosti 2008. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te završila dodatni studij portugalskog jezika i književnosti. Književnim prevođenjem bavi se od 2009. godine, počevši od eseja i kratkih priča, a potom i romana (neki od naslova su John le Carré: Savršen špijun, Marina Fiorato: Botticellijeva tajna, Antônio Torres: Ova zemlja). Surađuje s kulturnim organizacijama i udrugama, državnim ustanovama i nekoliko izdavačkih kuća, tako da ostali prijevodi uključuju široki spektar područja, od filozofije i kulture do tehničkih prijevoda. Posvećena je radu u nastavi s učenicima svih dobnih skupina, ponajviše odraslima. Živi i radi u Zagrebu.