Reinhold Messner : Gola planina

Uspevši se na vrh Nanga Parbat Reinhold Messner je pomislio kako se i nema mnogo toga za vidjeti. Ukleti himalajski osamtisućnjak bio je sveti gral njemačkog alpinizma. Početkom tridesetih ovdje je izginula nekolicina alpinista. Pedesetih je pokrenuta druga ekspedicija. Vrh je tada osvojen, ali je to uspjelo samo jednom penjaču. Sedamdesete kreće i treća ekspedicija. Braća Messner prvi osvajaju vrh sa strane Rupala, 5000 metara visoke, gotovo okomite stijene. No na vrhu Reinhold više ni ne zna zašto je zapravo ovdje.

Stvari su tada već krenule krivo. Dogovor je bio da se iz baznog logora u slučaju dobrog vremena ispali plava raketa, a u slučaju lošeg - crvena. Ako će najava vremena biti dobra prema vrhu će krenuti i Reinhold i Guenther, ako najava bude loša ide samo Reinhold. Greškom, ispaljena je crvena. Reinhold kreće sam. No nekoliko sati poslije za njim kreće i Guenther. Trudeći se da sustigne brata Guenther na izuzetno teškom usponu obara sve rekorde. Sustiže Reinholda, ali pritom i gubi snagu za silazak. Na vrhu Guenther je već praktički mrtav čovjek.

Stvari drugi puta kreću krivo kada se braća odluče za silazak Diamirom, drugom stranom planine. U povijesti penjanja na planine iznad 7000 metara zabilježena su samo tri spuštanja suprotnom stranom planine. Silazak braće Messner jedna je od te tri iznimke. Alpinisti povratak neobilježenom stazom, bez osiguranih logora, smatraju samoubojstvom. Braća su krenula tim putem želeći zbog Guentherove slabosti zaobići jednu težu dionicu. Ubrzo se nalaze sami, iscrpljeni, u noći, na minus četrdeset, bez mogućnosti povratka. Bezvoljnost koju su na vrhu osjećali omamljeni hipoksijom sada su zamijenile halucinacije. Čitavu noć Guenther ponavlja da želi pokrivač, posežući uvijek iznova rukom u prazno.

Sljedećih dana početi će halucinirati i Reinhold. Spuštajući se Diamirom čini mu se da je netko s njima. Čuje ga, vidi ga, a onda shvaća da je treći čovjek on sam. Na kraju Reinhold dolazi do prvih pastirskih naselja. Ali sada je sam. Guenthera nema, i ne zna što mu se dogodilo. Zna da umire i pakistanskim seljacima nudi rukavice i čizme da ga prenesu do prvog mjesta. Stopala su mu smrznuta, a prsti pocrnjeli. I vrhovi prstiju ruku su mu crni. Preslab je da bi ga nosili na leđima. To mu uzrokuju previše boli. Traži od seljaka da naprave improviziranu nosiljku. Četvorica mladića naposljetku ga na smjene nose do spasa.

Guenther se nije spustio s planine. Braći je to trebao biti prvi osamtisućnjak. Sljedećih godina Reinhold će postati najveći alpinist svih vremena. Premda je na Nanga Parbatu ostao bez šest nožnih prstiju biti će prvi alpinist koji će osvojiti Mount Everest bez boca s kisikom, što se do tada smatralo nemogućim; prvi alpinist koji će osvojiti svih 14 osamtisućnjaka; a na Nanga Parbat će se još jednom popesti 1978., u prvom solo usponu na jedan osamtisućnjak.

"Gola planina" Reinholdovo je svjedočanstvo njegovog prvog uspona na Nanga Parbat i bratovljeve smrti. Knjiga je odgovor onima koji su ga optuživali da je zbog vlastite ambicioznosti od početka planirao silazak drugom stranom Nanga Parbata i time nehotice skrivio smrt brata. Reinhold u "Goloj planini" iznosi svoju verziju, no neke nedoumice ipak ostaju: prvenstveno, suluda odluka da se silazak započne drugom stranom. Bilo kako bilo, očišćen od optužbi ili ne, Reinhold je ispisao zanimljivu i strastvenu knjigu o jednom od najpoznatijih alpinističkih podviga (ili možda je bolje reći - slučajeva).

"Gola planina" je i svjedočanstvo o granicama ljudske izdržljivosti. Pitanje je, naravno, ima li nečeg velikog što tjera ljude na takve samoubilačke pothvate? Ima li nečeg u tome što bi nas trebalo nadahnuti? Tko je taj Reinhold Messner koji se vukao Diamirom poput nastrijeljene životinje, ali nije odustao; tko je taj učitelj iz Brunecka kojem je od psihičke i fizičke izdržljivosti veća možda samo taština?

Najjedostavnije bi bilo reći - to je čovjek. Ljudi su krenuli iz Afrike i proširili se cijelim svijetom. Prešli su planine i pustinje. Pregazili Sibir i preplovili mora. Jedni su se preko Aljaske spustili sve do Patagonije, a drugi su doplovili do Australije i Novog Zelanda. Reinhold Messner je napravio gotovo sve to: ispenjao najviše planine, prehodao Južni pol i Grenland, pustinju Taklamakan u Xinnjangu i pustinju Gobi u Mongoliji... On je naše najromantičnije jezgro: slika ljudske vitalnosti.

Na kraju, iza Reinholda Messnera ostali su rekordi i podvizi, ostala je smrznuta rukavica ostavljena na vrhu Nanga Parbata, ostala je legenda neobuzdanog alpiniste, kontroverznog romantičnog heroja. Ostali su ispenjani vrhovi, svi ciljevi i sav prijeđeni put.

Ali ostala je i knjiga, ispisana precizno, s podrobnim opisom ekspedicije, samog uspona i silaska, ali i s poetskom silinom potrebnom za ostvarivanje ovakvih ciljeva. Ono najvažnije, kao i uvijek, ostalo je u tekstu. Sve nestaje, vjetar je već davno otpuhao smrznutu rukavicu i zameo tragove braće Messner; tekst ostaje.

Reinhold Messner: "Gola planina: Nanga Parbat - brat, smrt i osamljenost"
Prevela Marija Petričević

Profil, 2011.

( Ovaj tekst koji se ekskluzivno objavljuje na MV Info portalu zajednički je financiran od strane MV Info i udruge za zaštitu prava nakladnika ZANA )