Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Kritika • Piše: Dario Hrupec • 12.03.2012.

Richard Dawkins : Čarolija stvarnosti
Održava se
01.01.1901.

Nova knjiga Richarda Dawkinsa, "Čarolija stvarnosti", cilja na mlađe čitateljstvo. Namijenjena je  prvenstveno učenicima - srednjoškolcima, ali i starijim osnovnoškolcima - od 12 godina pa nadalje. Oduševit će, međutim, i mnoge odrasle. Naročito one koji su svjesni važnosti promicanja znanosti i kritičkog mišljenja. Znanstvenicima pak ova knjiga može biti uzorni pokazatelj kako se u današnje doba promovira znanost i razum. Premda su obrađene teme važne i teške, stil pisanja je majstorski jednostavan. Posebnu privlačnost knjizi daju bogate ilustracije Davea McKeana.

Podnaslov, Kako znamo što je doista istinito, otkriva sadržaj i cilj knjige. Kako u svakodnevnom životu razlučiti stvarnost od opsjene? Nema čovjeka za kojeg ovo pitanje ne bi bilo važno. Posebno je važno danas kad je prodavača magle sve više, a prosvjetitelja sve manje. Chris Hedges, autor knjige "Carstvo opsjena", smatra primjerice da je današnje društvo podijeljeno u dva tabora. Jedan, manjinski, koji počiva na pismenom svijetu i zna prepoznati opsjenu. Drugi, većinski, koji se iz stvarnosti povlači u lažnu sigurnost i čaroliju.

Dawkins od riječi stvarnost i čarolija gradi naizgled kotradiktoran naslov. No, na samom početku knjige precizno tumači na što točno misli pod tim riječima. Primjerice, stvarnost se ne sastoji samo od onoga što nam je već poznato. Stvarnost uključuje i stvari koje postoje, ali mi za njih još ne znamo. Još važnije, stvarnost spoznajemo na tri načina: izravno (s pomoću naših pet osjetila), neizravno (s pomoću posebnih instrumenata kao što su primjerice teleskopi i mikroskopi) te gradeći i testirajući modele onoga što bi moglo biti stvarno. U trećem se načinu, naravno, krije znanstvena metoda, metoda za koju je Eintein rekao da je primitivna i djetinjasta, no ipak najvrjednija stvar koju danas imamo.

Još je zanimljivija druga ključna riječ iz naslova - čarolija. Dawkins navodi tri vrste čarolija: nadnaravnu, mađioničarsku i poetsku. Nadnaravnu čaroliju susrećemo u mitovima i bajkama. To je čarolija kojom se princ pretvara u žabu ili bundeva u kočiju. Nadnaravne su čarolije, također, uobičajene u religiji, primjerice čudo u Fatimi ili pretvaranje vode u vino. Treba li uopće reći da su sve nadnaravne čarolije naprosto izmišljotine? To su priče koje mogu biti zanimljive, zgodne, ponekad poučne, uglavnom zabavne. No, s stvarnošću nemaju veze. Ipak, velika većina ljudi nije u stanju razgraničiti nadnaravne čarolije od stvarnosti. S time da su mitovi i bajke uglavnm rezervirani za djecu, a religije za odrasle.

Mađioničarska čarolija nije ništa drugo nego trik. Ponekad je taj trik proziran, a ponekad  ostavlja bez daha. No, uvjek je trik - spretan postupak kojim se postiže obmana. Samo, ima mađioničara koji su pošteni pa svojoj publici kažu da se radi o triku (ne otkrivaju naravno kako izvode trik). Takvi su primjerice James "Začuđujući" Randi ili Penn i Teller.  A ima i onih nepoštenih koji uporno tvrde da uopće ne izvode trikove nego demonstriraju svoje nadnaravne moći. Dawkins ih naziva varalicama i šarlatanima, no izbjegava ih imenovati. Ja se nemam razloga ustručavati pa ću spomenuti barem jednoga od njih - Urija Gellera.

Konačno, treća vrsta čarolije (ona na koju se misli u naslovu knjige) je poetska čarolija. Za zvjezdano nebo, divnu glazbu, zalazak Sunca ili pogled s vrha planine znamo reći da su čarobni. Čarolija u tom smislu znači da nas se nešto duboko dojmilo, da nas je razveselilo, da je naprosto očaravajuće.  I to je glavna poruka knjige: priroda je očaravajuća. Neusporedivo je čarobnija od najmaštovitijih priča o natprirodnom koje su ljudi u stanju smisliti. Priroda je poetska čarolija.

Osim dvaju općenitih poglavlja (prvog Što je stvarnost? Što je čarolija? i zadnjeg Što je čudo?) knjiga obuhvaća deset različitih tema po poglavljima: Tko je bio prva osoba?, Zašto ima toliko različitih vrsta životinja?, Od čega u građene stvari?, Zašto imamo noć i dan, zimu i ljeto?, Što je Sunce?, Što je duga?, Kako i kada je sve počelo?, Jesmo li sami?, Što je potres? i Zašto se dogđaju loše stvari?

Gotovo svako poglavlje počnje mitološkim pričama, odgovorima na gornja pitanja koje su ljudi smislili u davno doba kad gotovo ništa u prirodi nisu razumjeli. Nakon mitoloških priča dolazi ono što stvarno znamo. Dawkins daje jasne i vrlo čitljive preglede raznih dijelova znanosti. Priča o svojem području: evolucijskoj biologiji i specijaciji (procesu nastajanja novih životinjskih i biljnih vrsta), ali i o drugim područjima (za koja otvoreno priznaje da ih poznaje samo djelomično): kvantnoj fizici, optici, gravitaciji, zvijezdama, tektonskim pločama i egzobiologiji.
 
Knjiga je izvorno objavljena u Velikoj Britaniji, u rujnu 2011. godine, te u Sjedinjenim Američkim Državama, u listopadu 2011. godine. Hrvatski prijevod, u izdanju Izvora, pojavio se gotovo istodobno - u studenome 2011. godine.

Zahvaljujući izdavačkoj kući Izvori, hrvatski su čitatelji upoznali Dawkinsa još 1997. godine kroz njegovu prvu, slavnu i utjecajnu knjigu "Sebični gen". Osam godina kasnije je Naklada Jesenski i Turk objavila zbirku od tridesetak eseja "Vragov kapelan: razmišljanja o nadi, lažima, znanosti i ljubavi". Postoje još dvije Dawkinsove knjige prevedene na hrvatski jezik. Obje su objavljene vrlo brzo nakon engleskog originala: "Iluzija o Bogu" (Izvori, 2007) i "Najveća predstava na Zemlji: dokazi u prilog evoluciji" (Izvori, 2009).

Richard Dawkins: "Čarolija stvarnosti - Kako znamo što je doista istinito"
Preveli Damir i Filip Mikuličić

Izvori, 2011.

( Tekst je prvotno objavljen u časopisu Priroda )

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –