Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Kritika • Piše: Dragan Jurak • 22.04.2009.

Richard Yates : Put Oslobođenja
Održava se
01.01.1901.

Krajem četrdesetih na izlazima iz velika američkih gradova započela je gradnja širokih, više tračnih autoputeva, kako bi se u slučaju nuklearnog rata gradsko stanovništvo moglo što brže evakuirati. Početkom pedesetih autoputevi su potaknuli gradnju suburbijskih naselja, odlično povezanih s urbanim središtima. Slijedećih godina ta su srednjestaleška predgrađa, s višečlanim obiteljima željnima materijalnog i društvenog dokazivanja, u kojima su žene bile kućanice a muškarci korporacijski službenici, postala temeljnim modelom američkog društva, obilježavajući svojim snažnim konformizom čitavu poslijeratnu epohu.

Richard Yates, tadašnji novinar i pisac govora Roberta Kennedya, nastajanje suburbijskog modela američkog načina života popratio je novinarskom brzinom, gotovo uživo: radnja njegova debitantskog romana "Put oslobođenja" smještena je u 1955., a sam roman objavljen je 1961.

U suburbiji Yates je vidio kraj američkog puta začetog revolucijom 1776. godine. Slijepa ulica iz naslova romana (u originalu „Revolutionary Road") direktno na to upućuje: američki pionirski nasukan je u srednjestaleškom, potrošačkom konformizmu. Suburbijska kasta, hijerarhijski superiorna staroj seoskoj populaciji ovdje paradira u prosječnosti. Svi živimo u „slatkim malim kućama oličenima u bijelo i ružičasto i djetinje modro", svi smo „dobri potrošači i odišemo Zajedništvom i odgajamo djecu u kupki patetike", i svaki „tatica je veliki čovjek jer zarađuje za život, a mamica je velika žena jer sve ove godine stoji uz bok tatici". 

"Put oslobođenja" izvanredno je dočekan. Između ostalih, Kurt Vonnegut ga je nazvao „Velikim Gatsbyem mogao doba". Roman je potom pomalo pao u zaborav, no posljednjih godina ponovo je „otkriven". Magazin Time ga je stavio na listu 100 najboljih američkih romana nakon 1923., a Sam Mendes („Vrtlog života") snimio je istoimenu filmsku ekranizaciju s Leonardom DiCapriom i Kate Winslet. Jasno otkuda takav interes. "Put oslobođenja" pokazao se vizionarskim tekstom. Originalni „antisuburbijski roman" i danas je suvremen gotovo koliko je bio i 1961. Dapače, suburbijski model života postao je zlatnim rezom zapadnog potrošačkog društva. Uz manje modifikacije on se proširio čitavim globusom, pa danas američki suburbijski san o srednjestaleškom Disneylandu sanjaju i u Ciudad de Mexicu, i u Stuttgartu, i u zagrebačkoj podsljemenskoj zoni.

Ali nije riječ samo o izvanrednom snimku dugoročnih društvenih promjena. Priča o neprilagođenom bračnom paru iz newyorške suburbije - „dragim mladim Wheelerovima s Puta oslobođenja, dragim mladim osloboditeljima s Puta Wheelerovih" - odlično je napisan roman. Pomalo mizantropska fabula precizno se odmotava prema svom kraju, tragediji koja, kao takva, u suburbiji nije predviđena.

Iz humusa te tragedije proklijati će i prva suburbijska feministička mučenica, April Wheeler, jedini lik s kojim Yates jasno suosjeća. Njene sestre, Juliet Randall iz „Arlington Parka" ili Sarah Pierce iz Todd Fieldova filma „Mala djeca", junakinje su našeg doba.

 

( Tekst je prvotno objavljen u Jutarnjem listu )

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –