Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Kritika • Piše: Kristina Olujić • 07.03.2016.

Slavica Jakobović-Fribec : Vodič Zagorkinim tragom kroz Zagreb

Slavica Jakobović-Fribec: Vodič Zagorkinim tragom kroz Zagreb

Vodič Zagorkinim tragom kroz Zagreb Jakobović-Fribec Slavica

Osim zbog političkih institucija, zagrebački se Markov trg u kolektivni imaginarij upisao i zbog prosvjeda. Međutim, da bi današnji aktivisti mogli nesmetano izražavati svoje stavove, ispred zgrade Sabora i drugdje, bili su potrebni energični prethodnici. U vremenskom se tijeku morala razviti kultura otpora čiji su se pioniri zauzimali za marginalizirane pojedince i skupine. Bilo je nužno ukazati na to da klasa, društveni položaj, jezik, nacionalna pripadnost ili spol ne smiju onemogućiti talentiranog i voljnog pojedinca da doprinese određenoj profesiji i društvu u cjelini.

Književnica i novinarka Marija Jurić Zagorka jedna je od takvih zaslužnih i višestruko omalovažavanih ljudi kojima je bilo blisko promišljanje politike i aktivističko djelovanje. Jurica Zagorski, Petrica Kerempuh, Iglica, samo su neki od, uglavnom muških, pseudonima kojima se koristila kako bi zamela svoj trag. Kao ženi joj je inicijalno bila namijenjena prisilna udaja u Mađarskoj, a ne ozbiljno bavljenje novinarstvom. Tek u drugoj polovici dvadesetog stoljeća smještena je na odgovarajuću poziciju u hrvatskoj kulturi, dok je 60-ih godina došlo do adekvatnog (pre)vrednovanja njezinog novinarskog rada.

U naknadnom ispravljanju nepravde, Josip Horvat u monografiji o povijesti hrvatskog novinarstva piše o Zagorkinoj europskoj reputaciji te navodi da je riječ o prvoj političkoj novinarki u Srednjoj Europi početkom 20. stoljeća koja je svojim radom doprinijela i modernizaciji hrvatskog novinarstva. Najznačajniju dionicu novinarske karijere odradila je u Obzoru od 1896-1918., a pokrenula je feministički i patriotski Ženski list u kojem je dobila otkaz nakon čega je osnovala časopis Hrvatica.

Kada je pak o književnosti riječ, trebalo je čekati na književnog povjesničara i kritičara Stanka Lasića koji je u svojim "Književnim počecima Marije Jurić Zagorke (1873-1910)" detektirao autoričino "dinamiziranje romaneskne strukture hrvatskog romana" što je bio veliki pomak u odnosu na recepciju njezinog opusa za vrijeme života. U ono su vrijeme njezine romane proglašavali šundom, a kritičari su išli toliko daleko da nisu vjerovali da je fikciju kombinirala s autentičnom povijesnom građom koju je studiozno prikupljala.


Dokaz o vjernosti prikaza povijesne pozadine Zagorkinih romana nudi zagrepčanka Slavica Jakobović-Fribec (1950.), aktivna sudionica ženskog pokreta osamdesetih, koja je na Filozofskom fakultetu završila jugoslavistiku i komparativnu književnost te stekla zvanje diplomirane knjižničarke.

Autorica u svojoj knjizi "Vodič Zagorkinim tragom kroz Zagreb" citira povjesničara Josipa Horvata. On je u jednom broju Jutarnjeg lista iz 1930. potvrdio da pedantna i posvećena književnica povijesnu autentičnost vlastitih romana može zahvaliti radu na prikupljanju podataka u nekadašnjem Zemaljskom arhivu u prizemlju Banskih dvora. Ipak, Jakobović-Fribec u ovoj knjižici ne ulazi detaljno u valorizaciju književnog, novinarskog i političko-aktivističkog rada Marije Jurić. Osnovni podaci o tome služe joj tek kako bi evocirala Zagorkin Zagreb i oživjela sva mjesta u gradu koja su, na ovaj ili onaj način, bila vezana uz njezino stvaralaštvo i izvanknjiževnu borbu.

U nevelikim poglavljima knjige traži se veza između određenih punktova u glavnom gradu i djelovanja autorice Gričke vještice. Te stranice predstavljaju poticaj za njegovanje kulture sjećanja i jačanje svijesti o važnosti zaslužnih žena u povijesti novinarstva, književnosti, aktivizma i zagrebačkog života. Riječ je o pitko napisanom tekstu u kojem ima nešto malo tvrdog povijesnog okvira ali uglavnom dominiraju zanimljivi detalji iz novinarskog i društvenog  djelovanja žene koja je potpomogla da se  počne nazirati jedno modernije doba. Ti su fragmenti kao stvoreni da ih se čita između dvije tramvajske stanice nakon čega bi znatiželjni čitatelj, obogaćen novim podacima, mogao pogledom kroz prozor tramvaja obuhvatiti neku od lokacija kojima je Jakobović-Fribec željela udahnuti dašak Zagorke.

Činjenica je postojanje značajne nagrade Hrvatskog novinarskog društva, utemeljene 1995.godine, koja nosi Zagorkino ime. S druge strane, vezano uz Hrvatski novinarski dom, Jakobović-Fribec se potrudila ugraditi još jednu asocijaciju koja se nakon čitanja ovog vodiča otvara pri pogledu na tu zgradu. Prije 105 godina, među osnivačima HND-a, bila je i Marija Jurić. A u novinarstvo je ušla onda kada je to bila isključivo muška profesija!

Jedna od "najzagorskijih" zagrebačkih lokacija svakako je ona s početka teksta. Današnjim je organizatorima prosvjeda neusporedivo lakše upregnuti ljudstvo nego što je to bilo Mariji Jurić. Bila je predvodnica povijesnih ženskih demonstracija 1903. godine na Markovom trgu prilikom čega je motivirala stotinjak žena na pjevanje hrvatske himne pod prozorom neželjenog Khuena Hedervarya.

Jakobović-Fribec ne ulazi detaljno u valorizaciju književnog, novinarskog i političko-aktivističkog rada Marije Jurić. Osnovni podaci o tome služe joj tek kako bi evocirala Zagorkin Zagreb i oživjela sva mjesta u gradu koja su, na ovaj ili onaj način, bila vezana uz njezino stvaralaštvo i izvanknjiževnu borbu.

Zagorkina žilavost i idealizam trajno su upisani u prostor Markovog trga i u brojna druga zagrebačka mjesta. Kako se ne bi zaboravio niti jedan gradski kutak koji je obilježila svojim djelovanjem, napravljeno je već puno. Od stana na zagrebačkoj adresi Dolac 8, gdje je živjela posljednjih dvadesetak godina života, učinjen je memorijalni prostor, a Centar za ženske studije od 2007. godine provodi i Dane Marije Jurić Zagorke.

Njezini napori na nekoliko frontova trebali bi ostati trajna inspiracija zagrebačkim stručnjacima u kulturi i turizmu. U daljnjem bi se spajanju tih djelatnosti moglo koristiti zanimljivim anegdotama i činjenicama iz života i karijere plodonosne autorice. Šetnja njezinim tragom kroz Zagreb zainteresirane bi mogla vratiti u prošlost jedne sredine. Jer govoriti o Zagorki znači govoriti i o paralelnom bavljenju novinarstvom i književnošću u vrijeme u koje je to bilo lakše kvalitetno spojiti, što se nije odnosilo na žene, a neke su spomenute prepreke u bavljenju kreativnim, intelektualnim i društveno korisnim radom opstale sve do danas.

Zbog toga nije na odmet na kratko zamijeniti sadašnji prostor glavnoga grada i vrijeme koje trenutno teče te naučiti nešto novo o Mariji Jurić i mijenama koje je ona ubrzala. Ondašnji Zagreb, oživljen slikovitošću teksta, na to poziva.


( Ovaj tekst koji se ekskluzivno objavljuje na MV Info portalu zajednički je financiran od strane MV Info i udruge za zaštitu prava nakladnika ZANA )

Slavica Jakobović-Fribec

Vodič Zagorkinim tragom kroz Zagreb

  • Centar za ženske studije 12/2015.
  • 80 str., meki uvez
  • ISBN 9789536955503
  • Cijena 50.00 kn

Ovaj jedinstveni vodič kroz Zagreb opisuje dvadeset lokacija u Donjem i Gornjem gradu obilježenih životom i djelovanjem Marije Jurić Zagorke, spisateljice, političke novinarke, feministkinje i aktivistkinje. Kronološki i tematski uobličeni biografski podaci o Mariji Jurić Zagorki čitatelja pozivaju da se odvaži na interaktivnu šetnju gradom tijekom koje će upoznati i dosad nepoznate detalje iz života spisateljice.

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –