Što nas žulja ili zašto Goran Rotim i ekipa s Prisavlja ne vole knjigu?

Ovih dana nije bilo lako pisati tekst o HRT-u. Oni upućeniji znati će zašto. No bez obzira na tragičnost posljednjih zbivanja koja se vežu i uz Prisavlje nema se vremena ignorirati svojevrsni knjigocid kojeg je moguće uočiti pomnijim iščitavanjem i svakodnevnim gledanjem usvojene jesenje programske sheme Hrvatske televizije, dijela javnog servisa koji 80 kuna mjesečno plaća i onaj hrvatski pretplatnik kojemu je iz valjda nekog nastranog razloga stalo i do knjige.

Jer, kako protumačiti da je bez alternative ukinuta na jedvite jade prije godinu i pol dana izborena jedina specijalizirana emisija o knjizi "Knjiga ili život" (naslov je danas moguće prevesti i u "Knjiga ili ukinuće") koja je jednom u tjednu pokušavala više ili manje uspješno obraditi brojne teme koje se nude vezano uz knjigu (pri čemu nije riječ samo o književnosti)?

Ovako intoniran tekst ne bi bio korektan da Moderna vremena Info nisu još prije mjesec dana uljudno zatražila od rukovodstva HRT-a očitovanje o zastupljenosti sadržaja vezanih uz knjigu & čitanje na javnoj televiziji. Email koji nosi nadnevak od  30. kolovoza 2013. uputili smo na adrese rukovodećih kadrova HRT-a (poimence: Goran Radman, glavni ravnatelj HRT-a, Goran Rotim, ravnatelj PJ Program, Marija Nemčić, ravnateljica PJ Produkcija, Jasmina Božinovska Živalj, rukovoditeljica RJ Produkcijski odjeli, Gordana Mrđen, glavna urednica HTV 1, Maja Tokić, glavna urednica HTV 2, Dean Šoša, glavni urednik HTV 3 i Vlatka Kolarović, rukovoditeljica odjela Kultura, umjetnost i religija) i u njemu smo ukratko zamolili sljedeće:

"... informaciju da li se u jesenskoj programskoj shemi otvara još koji novi prostor za knjigu osim već postojećih emisija (iz prethodne sheme, op. N.B.):

- Knjiga ili život (jedina specijalizirana emisija o knjigama)
- Pola ure kulture (mozaična emisija, knjige su dio emisije)
- Drugi format (tek povremeni prilozi/teme o knjigama, autorima)
- Vijesti iz kulture (izvještaji s knjižnih promocija, festivala...)

Kako dionici iz knjižnog sektora (autori, nakladnici...) smatraju da je to u praksi zapravo nedostatno za jedan javni servis kao što je HRT (s čime se i mi u Modernim vremenima slažemo), veselilo bi nas ako biste nas u što skorijem odgovoru "iznenadili" kakvim novim konkretnim informacijama o novim emisijama posvećenim knjizi & kulturi čitanja, u kojem bi terminu išle i s kojom koncepcijom."

Traženog odgovora do danas dobili nismo, osim što nam je "u svoje ime" korektno odgovorila Maja Tokić, glavna programska urednica HTV 2, informirajući nas da će u "dnevnom talk showu 'Svaki dan, dobar dan' na HTV 2 povremeno biti riječi o knjigama i kulturi čitanja. To će više biti preporuke u formi book cluba nego seriozni prilozi/reportaže o piscima, knjigama i izvještajima s promocija koji su primjereniji HTV 1." Na naš dodatni upit kakav će biti status jedine specijalizirane emisije o knjigama "Knjiga ili život" Maja Tokić nam je pojasnila da je u prošloj programskoj shemi "emisija 'Knjiga ili život' išla sasvim 'nelogično' na HTV 2,  na kanalu čiji je osnovni sadržaj: sport, zabava i glazba te da je njezin prijedlog bio da se emisija prebaci na primjereniji kanal i dobije bolje vrijeme emitiranja. "Stoga sam ponudila kolegama s Prvog i Trećeg (kanal specijaliziran za kulturu i umjetnost) da u skladu sa strategijom svojih kanala emitiraju ovaj hvalevrijedan javni sadržaj."

Na žalost, od kolega s Prvog i Trećeg televizijskog programa odgovora nam došlo nije, baš kao ni od glavnog ravnatelja programa. Svima smo pisali još jednom, kada smo ih obavijestili tj. uputili na tekst na našem portalu Knjiga ili život ili nešto treće ili ništa u kojem smo na problematizirali "loptanje" s emisijom "Knjiga ili život", a objavili i zajedničko pismo kojeg su u zaštitu emisije i prisutnosti knjige u programu ravnateljstvu HRT-a uputili Hrvatsko društvo pisaca i Društvo hrvatskih književnika.

 
Epilog je poznat, "hvalevrijedan sadržaj" (ovdje uopće ne ironiziram tj. ne dovodim u pitanje iskrenost ocjene urednice 2. programa Maje Tokić, ta ona nas je jedina i udostojila odgovorima!) završio je u smeću, i koliko mi je poznato vođeni su pregovori da se emisija izmjesti na 3. program, no kako su tamo već od ranije bile izmiješane i podijeljene karte ispostavilo se da za takvu emisiju o knjigama u njezinom prirodnom formatu zapravo mjesta nema.

Laički gledano, ne mogu se oteti dojmu da je emisija "Knjiga ili život", u kontekstu nove kadrovske organizacije na Prisavlju, mučki skončala zahvaljujući nekoordiniranosti i nevoljkosti kako onih zaduženih za program (Rotim, Mrđen, Tokić, Šoša, Kolarović) tako i onih zaduženih za produkciju (Nemčić, Božinovska Živalj), a sve njih propustio je dovesti u red glavni ravnatelj Radman.

 
Daleko od toga da je emisija "Knjiga ili život" bila remekdjelo u svom žanru, čak smo i mi (udruga Knjižni blok koja se u laganim i brzim "pregovorima" s bivšim ravnateljem Brunom Kovačevićem u proljeće 2012. izborila za tih pola sata o knjigama u relativno "elitnom" terminu) imali pregršt sugestija kako emisiju dinamizirati i učiniti je još sadržajnijom, u prvom redu informativnijom... ali nije nam palo na pamet da će nova rukovodeća garnitura imati "petlju" ukinuti jedinu cjelovitu emisiju o knjigama na HTV-u, koju je, ponavljam, trebalo samo poboljšati (o produženju termina za desetak minuta ionako smo znali da nije realno razmišljati).

Postavlja se pitanje zbog čega je emisija ukinuta, a da nije zamijenjena nekom novom? Po kojoj to iracionalnoj (?) matrici u ovom društvu knjiga tako malo znači da čak niti voditelj gledanog talk showa u jučerašnjoj emisiji ne nalazi za shodno ministricu kulture priupitati niti riječ o planovima njenog ministarstva za hrvatsku knjigu? Na žalost nema drugog racionalnog zaključka nego da Goran Rotim & društvo s Prisavlja jednostavno ne vole knjigu, ili da se pučki izrazim, da je ne šljive ni pet posto. Ni sadržajno, ni produkcijski.

I ne radi se samo o jednoj emisiji, radi se o ignoriranju čitave jedne kulturne industrije koja se zove nakladništvo, koja je u uljuđenom svijetu itekako prepoznata kao važna, a u Hrvatskoj očito vrijedna jedino kratkih izvješća u Vijestima iz kulture. Srećom pa su barem Vijesti iz kulture preživjele novu programsku shemu, ali ne i bez ožiljaka jer se njihovim izdvajanjem iz Dnevnika 3 i vraćanjem u termin iza Sporta i Vremenske prognoze (vjerojatno zbog stvaranja prostora za još koju minutu reklama) valjda željelo poručiti kulturnjacima što mogu očekivati izvan granica osiguranog im rezervata na HTV 3. Na žalost, izgleda da knjižni sektor prema sadašnjoj programskoj shemi teško da može očekivati nešto dobro i od HTV 3.

Jer da Goran Rotim & društvo s Prisavlja vole knjigu, tada programskom ravnatelju HRT-a i hijerarhijski podređenim mu urednicima ne bi bilo svejedno da li jedina specijalizirana emisija o knjizi na javnoj televiziji pokušava sazrijeti u svojoj drugoj sezoni ili odlazi promptno u "bespuća povijesnog sjećanja". Ali možda očekujem previše, mnogi na HRT-u očito nisu ni svjesni značenja sintagme "javni servis" i da ona ne znači samo "javni novac", stoga ih na to treba podsjetiti, pogotovo u (ne)vrijeme kada nam već spomenuti rezultati statističkih istraživanja o čitanju i kupovanju knjiga u Hrvata, baš kao ni mnogi drugi po čitavo društvo još važniji rezultati, ne idu niti malo u prilog.

 
I tim više treba postaviti još jedno pitanje, o tome koliko je za takve poražavajuće rezultate koji su iz godine u godinu sve lošiji, suodgovorna i javna televizija koja pretplatnike košta puno previše a puno im premalo vraća, i na kojoj se očito emisije pokreću ili ukidaju kako nekome dođe. Istina, pravo je uredništva predlagati i provoditi programsku shemu za kakvu uredništvo smatra da ona treba biti, ali jednako postoji i pravo nezadovoljne javnosti da zatraži opoziv onih urednika koji ne uspijevaju zadovoljiti proklamirani javni interes, i ne samo u (pod)segmentu knjige.

 
Očito da nas u knjižnom sektoru opet čeka isti put. Valja nam se najaviti na razgovor glavnom ravnatelju HRT-a Goranu Radmanu  i podsjetiti ga da knjiga nije babaroga koje bi se netko na HRT-u trebao bojati samo zato jer je možda negdje čuo onu Brechtovu "Knjiga je oružje, uzmi je u ruke". Jer knjizi kao stjecištu najraznovrsnijih tema & dilema treba i sadržajno i produkcijski pronaći mjesto barem u dva televizijska programu (srećom pa je na Hrvatskom radiju situacija ipak bolja), i to ne samo kroz jednu emisiju i par konzumerističkih priloga tu i tamo, i NE na način da je getoiziramo unutar programa HTV 3 već da čitanje, i tiskanu i e-knjigu, i autore i nakladnike... kroz raznovrsne, zanimljive i dinamične priloge približimo i brojnijoj publici "mainstream" kanala, a ne samo "znalcima". Tim više što Treći televizijski program ne smije postati geto u koji će se postepeno izmještati postojeći kulturno-znanstveni sadržaji iz dva najgledanija kanala, već mora ostati svojevrsni bonus, nadgradnja, baš kako je i bio mišljen kada je svojevremeno pokrenuta Inicijativa za HTV 3.

Najlakše bi sada bilo činiti javni pritisak i npr. pisati peticiju pa preko društvenih mreža ili svakodnevnih knjižnih promocija učas skupiti par tisuća potpisa uglednika i onih manje "uglednih" iliti "običnih" ljubitelja knjige, i sve to lijepo adresirati na Ravnateljstvo HRT-a. Ili uputiti predstavku Programskom vijeću HRT-a, resornim ministartsvima... pa se možda napokon i shvati da je "parcijalno" pitanje sudbine knjige u Hrvatskoj ipak važnije pitanje od onog tko će biti novi intendant/ica Hrvatskog narodnog kazališta.

I nije slučajno u Francuskoj i Njemačkoj nedavno lansirana krilatica "Budućnost knjige je budućnost Europe", no bilo bi vrijeme da i hrvatsko društvo napokon shvati, od vlade pa do javnih servisa, što je zapravo knjiga (kultura, obrazovanje, čitanje...) i da je kao takva naš zalog za budućnost, prevažan da bi se pojedincima i dalje toleriralo donošenje loših odluka.

*** Ovaj tekst nije uperen protiv ne tako malobrojnih novinarki i novinara HRT-a koji se svakodnevno trude svojim prilozima (pogotovo na Hrvatskom radiju) pratiti kulturu, obrazovanje... pa tako i knjigu, i koji bi to činili i u većoj mjeri kada bi im gospodari Prisavlja za to dali priliku.