Trilogija 'Glembajevi' Miroslava Krleže po prvi put u cijelosti objavljena u Francuskoj
Dobre vijesti stižu iz Francuske, sve tri drame čuvenog dramskog ciklusa Glembajevi – Gospoda Glembajevi (1928.), U agoniji (1928./1957.), Leda (1932.) – prvi put su u cijelosti prevedene na francuski jezik i objavljene u prijevodu Nicolasa Raljevića, u nakladi Prozor-éditions. Objavljivanje ove trilogije važan je datum u povijesti prevođenja hrvatskoga kazališta u Francuskoj te ispravlja propust omogućujući Glembajevima da se konačno susretnu s francuskim i frankofonim čitateljima. Važan je to korak i prema legitimnom priznavanju djela i samoga autora koji u Francuskoj za sada nisu dosegli zasluženo književno priznanje, ističe prevoditelj i urednik Nicolas Raljević.
Njegova izdavačka kuća, Prozor-éditions osnovana je 2017. u pariškom predgrađu Rueil-Malmaison, i posvećena je otkrivanju hrvatskoga kazališta frankofonoj publici. Dvije biblioteke, "Klasici" (11 publikacija do danas) i "Suvremenici" (11), dopunjene su trećom, "Posebnim izdanjima" (5), koja se oslanja na kritičke tekstove tvoreći zasebnu cjelinu. Priznati akademici i književni istraživači redovito sudjeluju u raznim publikacijama proučavajući tekstove te pišući kvalitetne predgovore o djelima ponuđenih sada i frankofonoj javnosti.
27. izdanje edicije Prozor predstavlja glembajevski dramski ciklus u knjizi od 388 stranica, s predgovorom Gorana Pavlića s Akademije dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, i više od 500 fusnota, potpunom ažuriranom bibliografijom Krležinih djela objavljenih u francuskom prijevodu, uz popis članaka, knjiga i studija na francuskom posvećenih Miroslavu Krleži. Iako najpoznatiji hrvatski pisac 20. stoljeća prevođen na mnoge jezike, iznenađuje podatak da je za tri drame iz ciklusa Glembajevih Miroslava Krleže (1893. – 1981.), dakle za njegovo najpoznatije dramsko djelo trebalo gotovo čitavo stoljeće kako bi bilo dostupno i frankofonoj publici.
Ovaj prevoditeljski rad pokrenut je prije kojih dvanaest godina. Od tada su za potrebe ove publikacije sva tri djela glembajevskog ciklusa bila predmetom brojnih čitanja i stručnih ispravaka. Burnim dijalozima bilo je potrebno iznaći literarne pandane na francuskom jeziku, u Glembajevima prenijeti napetosti unutar obitelji u raspadu, U agoniji se vezati za misao koja se strukturira usporedo s interakcijama, slijediti dekadentne hirove i preokrete Ledinih likova.., ističe Raljević, i nastavlja: “Psihološka objektivizacija individualnih subjekata koji sebe i svoju sudbinu doživljavaju na pozornici” kako Krleža ustvrdi 12. travnja 1928. u Osijeku obrazlažući književni obrat koji je za dramaturšku kreaciju Glembajevih preuzeo od Ibsena i nordijske škole, motivira prevoditelja da precizno preformulira psihološke dijaloge uzimajući u obzir napetosti kako među likovima tako i unutar njih samih.
O prevoditelju:
Prevoditelj i urednik Nicolas Raljević, srednjoškolski profesor francuskog jezika, rođen 1963. od majke Francuskinje i oca Dalmatinca, do danas je preveo gotovo 130 kazališnih djela hrvatskog nacionalnog repertoara. Uz izdanja u njegovoj izdavačkoj kući Prozor, neke od njegovih prijevoda objavili su i Durieux (Zagreb), Dom Marina Držića (Dubrovnik) i L'Espace d'un instant (Montpellier). Od 2012. organizira i sudjeluje na javnim događanjima u cilju podizanja svijesti o hrvatskom kazalištu u Francuskoj, s naglaskom na Miroslavu Krleži i njegovom djelu.
Predsjedništvo Republike Hrvatske odlikovalo ga je 2021. Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, a 2022. godine za prijevod Dunda Maroja Marina Držića u izdanju Prozora Društo hrvatskih književnika, pod pokroviteljstvom Ministarstvo kulture RH, dodijelilo mu je nagradu Davidias. Još jedna nagrada Davidias dodijeljena je Nakladi Prozor 2023. godine za predgovor Guya Spielmanna, profesora na Sveučilištu Georgetown u Washingtonu i svjetskog stručnjaka za commediju dell’arte i sajamsko kazalište, objavljenog u publikaciji Dvije hrvatske „moliérade”.