U Zagrebu iznenada preminuo pjesnik, prozaik, urednik i književni kritičar Sead Begović
U subotu 1. prosinca 2018. u Zagrebu je iznenada preminuo Sead Begović. Pjesnik, prozaik, urednik i književni kritičar, Begović je zastupljen u dvadesetak antologija suvremene hrvatske i bošnjačke poezije te u isto toliko panorama i zbornika, na hrvatskom i na stranim jezicima. Pojedine Begovićeve pjesme i ciklusi pjesama prevedeni su na tridesetak stranih jezika.
Hrvatsko društvo pisaca organizira komemoraciju koja će se održati u u srijedu, 5. prosinca 2018. u 14 sati, u vili Arko (Basaričekova 24, Zagreb).
Na komemoraciji će govoriti:
- Dražen Katunarić
- Sanjin Kodrić
- Marijana Rukavina Jerkić
- Marina Šur Puhlovski
- Andrija Tunjić
Dženaza namaz i pokop Seada Begovića obavit će se na zagrebačkom gradskom groblju Mirogoj u srijedu, 5. prosinca 2018. u 11:40 sati.
Sead Begović rođen je u Zagrebu 1954. gdje pohađa osnovnu i srednju školu te Filozofski fakultet. Između ostalog, radio je kao bibliotekar, propagandist, novinar (redakcija kulture «Vjesnik»), urednik i voditelj Tribine DHK.
Kao književni kritičar surađivao je i surađuje s velikim brojem časopisa za književnost (Oko, Forum, Republika, Dometi, Mogućnosti, Poezija, Vijenac, Bridge i drugi), ali i u dnevnim novinama: Vjesnik, Jutarnji list i Večernji list. Uređivao je časopis za kulturu i društvena pitanja «Behar».
Zastupljen je u dvadesetak antologija suvremene hrvatske i bošnjačke poezije te u isto toliko panorama i zbornika, na hrvatskom i na stranim jezicima. Neke su pjesme i pojedini ciklusi pjesama prevedeni na tridesetak stranih jezika. Pjesme i kratke priče do sada su mu objavljivane u gotovo svim književnim časopisima i dnevnim novinama u Hrvatskoj i regiji.
Napisao je veći broj predgovora i pogovora kao popudbinu za knjige suvremenih hrvatskih i bošnjačkih pjesnika koje je predstavljao i zagovarao na promocijskim priredbama.
U tri knjige kritika obradio je približno dvjestotinjak autorskih osobnosti i tristotinjak njihovih knjiga (žanrovski različitih).
Najbolje je biti stablo uz rijeku
Takve ja ljude volim
koji svakodnevno gube svoje brodovlje
i svoj posao
te izmoždene svećenike rada
na koje se spustila mrkla noć
i koji se okreću na kraju ulice
s opšivenim obodom tuge
Nagluhi je njihov Bog
ispustio držak suncobrana
iznad njihove glave
te ih vuče na put
duboke zamišljenosti
Tako je zla kob htjela
smaknuti s glave
dječje lice mjeseca
a puzavi život
tu je, namiguje, iako je već otišao
zaklonjen sumornom tišinom
napipava put do tvoga pogleda
punog jada
Da, mnogi životi iskaču iz tijela
kao sićušne nemani
i prije nego što svaki od njih
zaboravi svoju nazočnost
došulja se starost kojoj je
najbolje biti stablo uz rijeku
Djela
- "Vođenje pjesme", Mladost, Zagreb, 1979. (pjesme)
- "Nad pjesmama", Logos, Split, 1984. (pjesme)
- "Ostavljam trag", Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1988. (pjesme)
- "Bad blue boys", Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1990. (pjesme i priče)
- "Nova kuća", Naklada Društva hrvatskih književnika, Zagreb, 1997. (pjesme)
- "Književna otkrivanja", Stajer Graf, Zagreb, 1998. (književne kritike)
- "Između dviju udobnosti", Naklada Društva hrvatskih književnika, Zagreb, 2002. (pjesme)
- "Prorok u našem vrtu", Biblioteka Bosana, Zagreb, 2002. (izbor iz poezije)
- "Sanjao sam smrt pastira", Naklada Breza, Zagreb, 2002. (kratke priče)
- "Pjesmozor", Stajer Graf, Zagreb, 2006. (književne kritike)
- "Književni meridijani", Mala knjižnica DHK, Zagreb, 2007. (književna kritika)
- "Sve opet postoji", BZK Preporod, Bošnjačka književnost u 100 knjiga, Sarajevo, 2007. (izabrane pjesme)
- "Osvrneš se stablu", Stajer Graf, Zagreb, 2008. (izabrane pjesme)
- "Džibrilove oči", KDBH Preporod, Zagreb, 2008. (kratke priče)
- "Uresi", V.B.Z., Zagreb, 2009. (pjesme)
- "Zvekirom po čelu", HDP, Zagreb, 2012. (pjesme)
Bio je dugogodišnji član Društva hrvatskih književnika, član je P.E.N.-a i Zajednice umjetnika Hrvatske.
Izvor. HDP