Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Razgovor • Piše: Nenad Bartolčić • 01.12.2010.

Vlatka Jeh & Zdenka Gold : Želimo promijeniti percepciju knjige u Hrvatskoj

Nenad Bartolčić : Budimo realni i pretpostavimo da u ovome trenutku većina čitatelja ne zna mnogo o manifestaciji "Tjedan dobre knjige" koja bi se u proljeće iduće godine trebala dogoditi Hrvatskoj. Kako je sve počelo?

Vlatka Jeh & Zdenka Gold : Počelo je kao što lijepe priče obično počinju: nađe se nekoliko entuzijasta koji žele nešto promijeniti i vjeruju da mogu. U ovom je slučaju Zajednica za zaštitu prava nakladnika ZANA imala ideju da je knjiga u Hrvatskoj zanemarena i da bi u tom smislu nešto trebalo učiniti. Nas dvije smo, isprva svaka zasebno, a onda i udruženim snagama, osmislile što, kako, kada, s kime...

Koncept se oslanja na nizozemski tjedan knjige - Boekenweek. To je jedna od najdugovječnijih manifestacija te vrste u Europi, veliko događanje koje okuplja nakladnike, knjižare, ali i sve ostale zainteresirane za knjigu.  Boekenweek zorno pokazuje što se sve može učiniti oko promocije knjige pa smo odlučile iskušati neke njihove koncepte. Tako i mi imamo poklon-knjigu, baš kao i oni, a zajednička nam je i ideja teme tjedna - kod nas to je putovanje. Posebni smo po Kaleidoskopu, različitim događanjima i manifestacijama tijekom trajanja Tjedna dobre knjige. Razlikujemo se i po tome što u Nizozemskoj sami knjižari i nakladnici organiziraju događanja.

Da li ste od samog početka rekle "nećemo izmišljati toplu vodu, saznajmo kako to rade Nizozemci" ili ste imale neku svoju polaznu ideju koju onda želite, logično, nadograditi iskustvom zemlje u kojoj su odnos prema kniizi i kulturi čitanja (pa i sam knjiški biznis) na višem nivou od onog kakvog imamo u Hrvatskoj?

Svaka od nas imala je svoju ideju o tome kako osmisliti jedinstveno događanje za promociju knjige i kulture čitanja. Zdenka je bila više okrenuta događanjima i sadržaju za čitatelje, a Vlatka je htjela veći naglasak staviti na knjigu. To su bili temelji na kojima smo dalje radile, a onda smo istražile što sve postoji u svijetu. Nizozemski se model pokazao najboljim pa smo otputovale ondje i detaljnije saznale kako to oni rade.

Kako je izgledao vaš posjet Nizozemskoj? Kod koga ste zapravo bile, kako su vas primili, što ste saznale?

Primili su nas predivno. Bili su jako susretljivi, pokazali su nam kako to točno izgleda kod njih, iza kulisa naravno. Upoznale smo ljude koji stoje iza njihovog Boekenweeka koji se ondje održava od 1932. godine. O samoj manifestaciji saznali smo iz različitih kuteva: od knjižara, nakladnika, organizatora, stručnjaka za književnost... Oni su nam pričali kako to kod njih funkcionira, gdje su njihovi nakladnici pronašli svoj interes, zašto je manifestacija važna...  Ali najvrednija stvar bilo je upoznavanje sa složenom organizacijom Boekenweeka. Njihova su nam iskustva bila iznimno korisna!

Da li su vas upozorili i na neke zamke kakve ovako zahtjevan projekt u sebi vjerojatno krije, mislim u prvom redu na organizacijski aspekt?

Mnogo problema s kojima se mi ovdje susrećemo oni su davno riješili. Na žalost, u organizacijskom smislu Tjedan dobre knjige i Boekenweek ne mogu se uspoređivati, za početak zato što oni imaju tradiciju dugu 75 godina, a mi tek krećemo! Osim toga, u Nizozemskoj nakladnici i knjižari zajednički rade od 19. stoljeća, ne samo na Tjednu dobre knjige, već i na drugim projektima važnim za knjigu i književnost. Danas su oni uhodan stroj, ali prvih im pet godina nije bilo lako - trebalo je prebroditi mnoge dječje bolesti.

Da možda čitateljima u nekim brojkama približimo nizozemski primjer, pa da istovremeno povučete paralelu što očekujete da se dogodi u tom prvom "hrvatskom mačiću"?

Boekenweek traje 10 dana i tijekom tog razdoblja, u čitavoj se Nizozemskoj zbivaju razna događanja, potpisivanja knjiga, druženja s autorima, promocije, okrugli stolovi. Iza Boekenweeka stoji CPNB, središnja nizozemska agencija za promociju knjige koja radi neovisno od knjižara i izdavača. Brojke su neusporedive: za Boekenweek 2009. godine tiskano je 958.000 primjeraka poklon knjige, a mi ćemo biti sretne ako naklada prve poklon knjige bude veća od 30.000 primjeraka.

Nizozemske brojke stvarno su impresivne: kod njih nije rijetkost da knjiga dosegne nakladu od 50 do 100 tisuća primjeraka. Na njihovom Tjednu sudjeluje 1200 knjižara, a mi očekujemo njih 120. Osim toga, tijekom trajanja Tjedna u nizozemske se knjižnice učlani 10.000 novih članova, a mi planiramo tek u sljedećim izdanjima Tjedna uključiti knjižnice u program - u prvom izdanju to logistički i financijski jednostavno nije moguće.

Ukratko, koji bi trebao biti to jest koji je priželjkivani efekt od Tjedna dobre knjige u Hrvatskoj? Što se sve želi postići i koji bi minimum bio zadovoljavajući, dobar temelj za naredne godine?

Knjiga je u Hrvatskoj pomalo gurnuta u zapećak. Jasno to pokazuje nestanak kulturnih priloga iz dnevnih novina. Knjiga je, kao i drugi oblici kulturnog izražavanja, stavljena na marginu. Voljele bismo vidjeti da se, na kraju našeg Tjedna, to promijeni. No, svjesne smo da će za nešto više trebati puno rada i dosta vremena. Osim toga, nizozemski primjer zorno pokazuje koliko se veliki rezultati mogu postići kada nakladnici i knjižari surađuju.

Nitko ne očekuje čuda preko noći, ali velika je stvar makar pokrenuti proces vraćanja knjige na mjesto koje joj pripada - na posljetku, knjiga više nije niti tako skupa niti nedostižna. Samo je marginalizirana, a to se, srećom, može promijeniti.

Osnovni cilj Tjedna dobre knjige je jednostavan - promijeniti percepciju knjige, ali i istaknuti raznolikost dostupnih izdanja jer uistinu postoje knjige za svaki ukus i svaku dob. A drugi je cilj educirati mlađe naraštaje i njihove roditelje o važnosti čitanja.

Kako su hrvatski nakladnici reagirali na projekt, da li im je bilo teško objasniti njegovu svrhu i ciljeve? I naravno, ako su ga prihvatili, na koje sve načine sudjeluju u njemu?

Uglavnom pozitivno, iako je bilo i nekih skeptičnih. Vjerujemo da će ti sumnjičavi nakladnici vidjeti korist ovogodišnjeg Tjedna i priključiti se sljedeće godine. Neki su nakladnici znali za Boekenweek - ipak je to velika europska manifestacija. Pomažu stručno, savjetom, informacijama. Razumijemo da je njima teško sudjelovati: ovo je velik projekt koji kreće u prilično nestabilno i teško vrijeme.

No, uspjeh projekta uvelike ovisi o angažmanu nakladnika i knjižara. Svi zalazimo na neistražen teritorij: živimo u vrijeme koje je uvelike promijenilo način komunikacije s javnošću. Je li se knjiga u našem digitalnom dobu izgubila? Mi volimo vjerovati da je privremeno gurnuta u zapećak i da su potrebne nove strategije da je vratimo u žižu pozornosti. 

A kako se tu uklapaju pisci?

Bez pisaca ništa! Bez njihove imaginacije i kreativnosti ne bi bilo Tjedna, a osim toga pisci su uključeni u rad na poklon-knjizi koja će se moći dobiti uz kupnju knjiga tijekom trajanja Tjedna dobre knjige. Tih desetak odabranih pisaca će ekskluzivno za Tjedan napisati svaki po priču na temu putovanje, koja je ovogodišnja tema Tjedna. Osim toga, oni su naše zvijezde, ali nećemo ih pitati kakvu odjeću nose niti s kime su u vezi, nego kako stvaraju, kako razmišljaju, kako maštaju...

Osim autora poklon-knjige, Tjedan već podržava niz drugih uglednih pisaca i javnih osoba koje se makar podrškom žele uključiti u Tjedan. 

Pretpostavljam da je vaš prvi zadatak, možda i najvažniji ili barem podjednako važan kao osmišljavanje cjelokupnog koncepta, prikupiti neophodna financijska sredstva za provedbu projekta. Tko su, dakle, "mecene" ili neposrednije "tko daje pare"?

Nakladnici uključeni u ZANA-u odriču se dijela svojih prihoda od naknade za reprografiju. Naime nakladnici imaju pravo na dio prihoda od fotokopiraona i servisa koji obavljaju uslugu fotokopiranja. To znači da svaki nakladnik ima pravo na naknadu zbog fotokopiranja izdanja. Nakladnici koji su uključeni u Tjedan dobre knjige odlučili su taj dio svojih prihoda uložiti u realizaciju Tjedna. Nadamo se da će Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti, ali i lokalne zajednice prepoznati važnost i korisnost projekta. A svakako će pomoći i sponzori - u Hrvatskoj ima dovoljno tvrtki zainteresiranih za društveno odgovoran rad i doprinos kulturi i razvoju društva.

Pretpostavljam da se financijska konstrukcija još zatvara, ne sumnjam da ste dobile brojne lijepe riječi, pohvale i obećanja, ali... opreza radi, postoje li optimistička i "rezervna" tj. minimalistička varijanta projekta?

Postoji. U B varijanti Kaleidoskop neće biti toliko raskošan kao što smo ga zamislile. No ako svi sudionici izvrše svoje obaveze - pod time mislimo prvenstveno na nakladnike i knjižare - sve ostaje kako je planirano. 

Što će se točno dogadjati u Tjednu dobre knjige, kakav je plan i program?

Bit će promocija knjiga, potpisivanja, druženja s autorima, a planiramo i pokoji okrugli stol na kojem bismo okupili nakladnike i druge koji žive od knjige... Trenutačno traju dogovori s izdavačima i brojnim javnim ličnostima oko sudjelovanja na događanjima.

Tko će sve i na koje načine prosperirati od Tjedna dobre knjige?

Čitatelji će dobiti najviše jer se Tjedan radi za njih i zbog njih. Knjiga će također dobiti mnogo jer ćemo se prisjetiti zašto nam je sve važna. Nakladnici, knjižari i autori će sigurno osjetiti prednosti tjedna jer će na kraju prosperirati svi uključeni u svaki segment životnog ciklusa knjige.

Možete li otkriti koji će pisci biti zastupljeni u knjizi? Po kojem se kriteriju radio njihov odabir, i tko je odgovoran za knjigu?

Knjigu uređuje Jadranka Pintarić. Pisce zasad ne želimo otkrivati - ali taj će podatak biti uskoro objavljen u medijima i na našoj web-stranici www.tjedandobreknjige.com. Po kojem smo ih ključu birali? Birali smo dobre autore, raznolikih stilova. Mnogo dobrih pisaca nije radilo za ovu knjigu zbog drugih obaveza, ali imamo njihovu podršku za ovaj projekt. Naravno, nadamo se da će biti uključeni u sljedećim godinama. 

Ako se ne varam, ideja je da se svake godine neka druga tema provlaci kroz Tjedan dobre knjige. Za probijanje leda odlučile ste se za temu "Putovanje". Što je prevagnulo u izboru ove teme?

Pokušavale smo pronaći temu koja bi nekako bila značajna za ova naša turbulentna vremena, koja bi ih na neki način opisivala, a koja bi opet bila dovoljno jasno književna, u smislu da otvara neke literarne ideje i mogućnosti. Kada smo se sjetile putovanja, jednostavno smo znale da je to to. Koja druga riječ objedinjava i ovo naše kaotično vrijeme koje se mijenja ekonomski, gospodarski, energetski, društveno, politički...

Osim toga, nikada kao danas nije bilo tako jednostavno putovati i nikada do danas nisu vijesti i znanja tako brzo putovali. Živimo u vrijeme promjena - činilo nam se prikladnim na takav način započeti naše putovanje u svijet u kojem knjiga i čitanje imaju svoje zasluženije mjesto.

Ako sve dobro prođe, ako manifestacija bude prihvaćena, imate li već ideju i za temu dogodine?

Naravno, imamo neke. Ali rano je još o tome govoriti. Ova se tema sama nametnula zbog aktualnih događanja u društvu i zbog raznih naslova koji se mogu vidjeti na policama knjižara. Vjerujemo da će sljedeće godine izbor biti jednako očit. 

Za uspjeh Tjedna dobre knjige važni će biti i medijski pokrovitelji. Tko će dakle i službeno medijski podržavati manifestaciju?

Upravo su u tijeku završni pregovori oko toga. Strpite se još koji dan.

U kolikoj će se mjeri Tjedan dobre knjige odvijati i izvan najvećih hrvatskih gradskih središta? Kako ćete ispremrežiti, "uvezati i ukoričiti" Hrvatsku?

U osnovnoj ideji imat ćemo mobilne timove koji će obilaziti Hrvatsku i izvan gradskih središta u kojima će se zbivati program. Mnogo mjesta u Hrvatskoj nema pristup knjižarama ni književnim događanjima i cilj nam je to promijeniti.

Na kraju, predstavite malo i sebe. Koje su vase dosadašnje reference?

Zdenka već godinama radi u organizaciji različitih kulturnih događanja na nacionalnoj razini. Radila je na Motovun film festivalu, Zagreb film festivalu, ZagrebDoxu, Eurokazu, a radila je i na mnogim domaćim filmovima kao i stranim koprodukcijama. Osnovala je 2006. godine tvrku specijaliziranu za produkciju u kulturi Spiritus movens, a  bavi se i kulturnim turizmom.

Vlatka je pak radila u marketinškom i PR timu Profil multimedijalnih knjižara. I ona je angažirana na promociji važnih kulturnih događanja kao što su Zagreb film festival, Eurokaz, ZagrebDox, Revija amaterskog filma, Seasplash... 

A kako prognozirate svoju poslovnu budućnost?

Jednako kao i budućnost Tjedna dobre knjige: sjajno!

 

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –