Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Najava • Piše: I.P. - MV • 29.11.2017.

Zagrebačke posvete 'Predrag Matvejević – Umijeće osporavanja'
Održava se
30.11.2017. u 18h

Zagrebačke posvete posvećene Predragu Matvejeviću održat će se u četvrtak, 30. studenoga u 18 sati u Medijateci Francuskog instituta (Preradovićeva 5).

Teatar poezije prema autorskoj zamisli Gorana Matovića priredio je događanje u kojem sudjeluju: Vesna Tominac Matačić, Sibila Petlevski, Bogdan Žižić, Nikša Marinović, Nenad Ivić i Goran Matović.

Zagrebačke posvete "Predrag Matvejević –  Umijeće osporavanja“ građene su udijelom filma, živog svjedočanstva i glumačkog umijeća.

Predrag Matvejević

Mediteranski brevijar : 7. izdanje Matvejević Predrag
Granice i sudbine Matvejević Predrag

Matvejević se rodio u Mostaru 1932., od oca Vsevoloda Nikolajeviča Matvejeviča, rođenog u ukrajinskoj Odesi, koji je u Mostaru bio sudac nakon povratka iz ratnoga zarobljeništva u Njemačkoj 1945. godine. Prema Predragovim izjavama na HRT-u 2012., otac je imao boljševistička uvjerenja i velike simpatije prema ruskoj kulturi unatoč tome što su njegov otac i brat umrli od gladi u Gulagu. Predragova majka Angelina (r. Pavić) bila je Hrvatica iz BiH, a njezina strana obitelji imala je bitan utjecaj na njegov rani odgoj u katoličkoj sredini.

Matvejević je jedan od najprevođenijih hrvatskih autora u svijetu. Njegov "Mediteranski brevijar" preveden je na 23 jezika (samo u Italiji prodan je u više od 300.000 primjeraka), a “Druga Venecija” na desetak.

Znao je voljeti one ‘druge’, ugrožene  ljude. Imao je dar za jezik ljubavi, gradio postojano pobratimstvo lica na zemlji, te živio trajno u viru nepogoda na udaru rigidne i ljevice i desnice. Ispisao je svoj Moj obračun s njima i Dijalektički antibarbarus. Gradio je mostove u podijeljenom svijetu. Rodni Mostar  naučio ga je kako voljeti one ‘druge’ .

U Mostaru svog djetinjstva vidio je sliku idealnog svijeta u kome su sabrani svi gradovi, sve kulture. Uživao je u otvorenom gradu koji je postao artistička domovina brojnim umjetnicima istoka, zapada sjevera i juga. Ljepši Mostar stvarali su i ‘stranci’. Oblikovali  su duh ‘grada svjetlosti’ čiju je živu sliku stvarala čudesna Neretva, veličanstveni mostovi i ljudi koji su govorili istim jezikom. Rušenjem Mostara srušena je ta Matvejevićeva slika zemaljskog raja. Mostar je danas poput podijeljene Europe koja se traži. Velika je kriza susreta i kriza bratstva. 


Matvejević je svijet mijenjao iz ljubavi, ne iz mržnje. Brisao je granice i gradio mostove među ljudima i kulturama.

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –