Željko Krušelj : Igraonica za odrasle: Polet 1976.-1990.
Polet 1976.-1990.
Ne pretjeruje se, barem ne previše, ako se kaže da je Polet bio svjetski novinski fenomen. Kao niskonakladna novina sa snažnim utjecajem na hrvatsko i jugoslavensko društvo Polet je bio zagrebački, hrvatski i jugoslavenski fenomen. Kao novina koja je iznjedrila dobar dio hrvatske novinske scene Polet je bio lokalni novinarski fenomen. No kao subverzivni underground fanzin sufinanciran od državnih struktura, i pod strogom režimskom kontrolom, Polet je bio kuriozitet u svjetskim razmjerima. Istočno-evropski paradoks: dah slobode umirućeg rigidnog režima. Novina čiji je konceptualni i vizualni eklekticizam potvrđen tri i pol desetljeća kasnije uvrštavanjem ranog razdoblja Poleta u postav MoMe, Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku.
Ta priča o Poletu kao državnom fanzinu lokalnog utjecaja i svjetskog odjeka, mogla bi se ispričati i samo kroz Poletove naslovnice. Dovoljno je spomenuti tri programske uredničke naslovnice: Kvesićevu, Pavićevu i Franičevićevu. Riječ je o paradigmatskim naslovnicama kojima se u svojoj opsežnoj i minucioznoj povijesti Poleta u nekoliko navrata vraća i Željko Krušelj.
Na prvoj naslovnici Poleta iz listopada 1976. porađanje omladinskih novina ilustrirano je fotomontažom bebe s bradatom glavom glavnog urednika Pere Kvesića. Program novine jasno se isčitavao: Polet je najavljen kao autorski fanzin mladog književnika, u stilu američkih književnih underground časopisa. Programski broj uredništva Pavić-Kuljiš najavljen je naslovnicom sa Zdravkom Čolićem iz listopada 1978. i naslovom: "Ne mogu se požaliti".
"Bijelo dugme" do tada nije bilo među miljenicima Poletove rock-kritike, a svojom naslovnicom uredništvo je najavilo orijentaciju prema komercijalizaciji i tabloidizaciji po uzoru na britanske i američke rock-časopise. Rock je postao politika; "aktivno nebavljenje politikom" je postalo politikom; populizam i komercijalizacija su postali politikom. "Stjecanje popularnosti" i "odlična zarada kao smisao rada i življenja" – kako Čolićevu naslovnicu točno tumači Krušelj – postali su subverzivnom politikom.
U smislu političke linije Polet je uvijek bio "na liniji". U većoj ili manjoj mjeri. Deklarativno ili stvarno. Kako Krušelj rezimira, "na njegovim stranicama nalazimo formalno, a samo u razdoblju 1983.-1985. strasno, zaklinjanje u vrline revolucije i samoupravnog socijalizma".
Naposljetku tu je posljednja naslovnica Franičevićevog urednikovanja, s "iskolačenim očima" člana beogradske rock grupe "Boutique". Režim je novogodišnju naslovnicu s osobom "koja je očito veoma uplašena i prestrašena" protumačio kao fotografiju koja "daje krajnje netočnu poruku da se Jugoslavija 1980. prestrašila i da tako gleda u budućnost". Nakon toga Franičević je smijenjen, a razdoblje njegovog programskog koncepta tokom kojeg je Pavićevo "rock je politika" okrenuo u "politika je rock" – je završilo. Cenzori možda nisu razumjeli fanzinovsko-avangardistički stil naslovnice, ali su sasvim dobro razumjeli jedno od njenih značenja…
Negdje u trokutu između ove tri naslovnice, posebice između potonje dvije, i krije se fenomen o Poletu. Sama povijest Poleta bila je duža, dubioznija, i počesto sivija od ovih dana slave na prijelazu iz sedamdesetih u osamdesete. Pritisci na list bili su snažni, promjene česte, a financijska kriza konstantna. U smislu političke linije Polet je uvijek bio "na liniji". U većoj ili manjoj mjeri. Deklarativno ili stvarno. Kako Krušelj rezimira, "na njegovim stranicama nalazimo formalno, a samo u razdoblju 1983.-1985. strasno, zaklinjanje u vrline revolucije i samoupravnog socijalizma".
Nadalje, u "Poletu nikada nisu tiskane otvorene i grube antirežimske poruke". Pravo mjesto razlike najčešće je bila kultura i način života. Polet je "od rocka, literature, filma, kazališta, sporta, pa i naizgled banalnog 'muvinga' po kafićima i omladinskim klubovima, nerijetko i po društvenim marginama, afirmirajući najrazličitije alternativce, pa i one na rubu zakona, stvarao politiku, oslobođenu ideoloških autoriteta". Amen.
Ali opet, došli bi dani kad bi dirigirano uredništvo pokušalo zatomiti te tendencije nazivajući domaće rockere "nakaradnijima od američkih", uspoređujući ih "s janjičarima koji su direktniji i krvoločniji od sofisticiranih stranih autora i izvođača". Na tom tragu kulturne i političke rekonkviste bila je i podrška "Savjetovanju o idejnoj borbi u sferi kulture i stvaralaštva" iz svibnja 1984. na kojoj je osnova za raspravu bila zloglasna "Bijela knjiga". Više od toga o političkim lutanjima i zastranjenjima Poleta nije potrebno ništa reći.
Krušelj je krenuo manje uzbudljivim putem, nije zaobišao dosadne birokratske sjednice niti izostavio realne autorske procjene, ali je na kraju stigao do vrlo respektabilne historiografije. Reklo bi se, povjesničarski upravo perfektno ohlađene.
Krušelj podrobno opisuje i te "viškove" Poletove povijesti: dane pada, izgubljene mjesece, ili promašene godine. Jednako kao što opisuje i one dosadne sate i mjesece laganog umiranja. Povijest Poleta jedna je velika povijesna drama puna prevrata i obrata, dana u koje su ponekad stale čitave godine, ali i godina koje su prošli brzo poput mjeseca. Krušelj, poletovski insajder, dopisnik, reporter i urednik u Poletu od 1977. do 1982., prati tu dramu, ali kao povjesničaru prvenstveni mu je cilj iscrpna i potpuna povijest Poleta.
Neki njegov poletovski kolega, poput Kuljiša, od priče o Poletu možda bi napravio predložak za hollywoodski spektakl, meksičku sapunicu, ili operu na podmornici. Krušelj je krenuo manje uzbudljivim putem, nije zaobišao dosadne birokratske sjednice niti izostavio realne autorske procjene, ali je na kraju stigao do vrlo respektabilne historiografije. Reklo bi se, povjesničarski upravo perfektno ohlađene.
*** Ovaj tekst koji se ekskluzivno objavljuje na MV Info portalu zajednički je financiran od strane Modernih vremena i udruge za zaštitu prava nakladnika ZANA.
Igraonica za odrasle: Polet 1976.-1990.
- Adamić 12/2015.
- 732 str, tvrdi uvez
- ISBN 9789532195002
Politički triler sveučilišnog profesora, publiciste i novinara Željka Krušelja bavi se objašnjenjem političkih okolnosti kasne faze komunističke Hrvatske i Jugoslavije u kojima je u Zagrebu izlazio omladinski tjednik Polet.