Piotr Dobrolecki : Hrvatska mora dobro lobirati da se ne uvede PDV na knjigu

Na ovogodišnjem Interliberu Poljska je trebala biti zemlja-parner, ali je to na koncu otkazano. Ipak, Poljska se predstavila jednim štandom s knjigama 12 poljskih izdavača. Na sajam je došao i Piotr Dobrolecki, urednik časopisa «Knjige» i član poljske komore za knjigu. Poljska će biti prisutna sljedećih godina na Interliberu jer, riječima Piotra Dobroleckog, zemlju je najbolje predstaviti njenom kulturom, a kulturu je najjeftnije promovirati preko knjiga. Veza s Poljskom nama može biti iznimno korisna i zbog njihova iskustva u pregovorima s Europskom unijom, što nas, kada je riječ o tržištu knjiga, tek očekuje.

Barbara Matejčić : Prvi put ste na Interliberu? Kako ga ocjenjujete?

Piotr Dobrolecki : Posjećujem dosta sajmova u svijetu, a na Interliberu sam prvi put i sviđa mi se. Ne govorim to samo iz pristojnosti prema domaćinu, već vidim da Interliber može biti najvažniji sajam u ovom dijelu Europe.

S obzirom da Beograd ima veći sajam knjiga, zbog čega mislite da bi Interliber mogao biti na tom području najvažniji sajam?

Mislim da Hrvatska ima bolje odnose sa susjedima nego Srbija i zbog toga se može očekivati da će susjedne zemlje radije doći u Zagreb nego negdje drugdje.

Varšavski sajam knjiga jedan je od većih sajmova knjiga u Europi. Hrvatski izdavači na njemu nisu prisutni. Je li se dogovaralo gostovanje hrvatskih izdavača u Varšavi?

Između Zagrebačkog velesajma i Ars polone, organizatora Varšavskog sajma, dogovoreno je da mi u Zagrebu imamo besplatan štand, a onda će besplatan štand imati i hrvatski izdavači na Sajmu u Varšavi. Za taj nastup su zainteresirani i hrvatski izdavači, a i poljski, jer je hrvatska književnost jako prisutna u Poljskoj, puno više nego književnosti drugih istočnoeuropskih zemalja.

Početkom devedesetih u Poljskoj je bilo jako puno malih izdavača. Prema nekim podacima sada oko stotinu najvećih nakladničkih kuća izdaje više od pola svih naslova koji se objavljuju u Poljskoj. Kako to utječe na situaciju na tržištu?

Poljsko tržište knjiga je srednje veličine u Europi i na njemu se godišnje okreće oko 600 milijuna dolara. Početkom devedesetih su se masovno otvarale male izdavačke kuće i po nekim podatcima ih je čak 20 tisuća. Međutim, aktivnih izdavačkih kuća danas nema više od 400, a od toga njih stotinu drži osamdeset posto tržišta. Mislim da je to dobro jer osigurava zdrav promet. Naime, radi se o jakim izdavačima koji mogu utjecati na tržiše pa i na distribuciju knjiga, koja je nama najveći problem. S druge strane, potrebne su nam i male kuće koje će tiskati poeziju ili knjige koje se prodaju u par stotina primjeraka jer ta je raznolikost bogatstvo.

Koliko država ulaže u izdavaštvo, možda u te male izdavačke kuće?

Država jako malo ulaže i stalno se borimo da to bude više. Od nove vlade, koja je prije mjesec dana dobila izbore, očekujemo da ima bolji pristup kulturi, znanosti i obrazovanju. Na izdavačima i knjižarima je da od države traže veću podršku nego što je sada imamo. U Hrvatskoj država mora ulagati u izdavaštvo jer je vaše tržište malo.

Što se na tržištu knjiga promijenilo nakon ulaska Poljske u EU? Jesu li veliki europski nakladnici ušli na tržište?

Poljsko tržište je interesantno stranim ulagačima i među prvi dvadeset izdavačkih kuća u Poljskoj, deset ih je sa stranim kapitalom. Mišljenje o tome je podijeljeno. Osobno nisam protiv toga jer su nam strani ulagači stvorili određene standarde na tržištu, a i zapošljavaju domaće stručnjake.

Koliko ste toga morali promijeniti u izdavaštu u pristupnim pregovorima s EU?

Dvije godine prije ulaska u Europsku uniju mnogi su se bojali da će se tržište jako izmijeniti. To se nije dogodilo. Tržište funkcionira kao i prije, ali smo dobili nove mogućnosti. Primjerice, olakšana je kupovina autorskih prava, kao i uvoz i izvoz knjiga na originalnim jezicima, zatim tiskanje knjiga u inozemstvu ili tiskanje u Poljskoj i potom izvoz vani. Naše su tiskare jako zadovoljne jer su povećale izvoz za 30 do 60 posto u jednoj godini. Mislim da će tako biti i u Hrvatskoj jer je vaša grafička industrija jako poznata i može biti konkurentna na stranom tržištu.

Poljska je u pregovorima za ulazak u EU dobila pravo da nultu stopu poreza na knjige zadrži do kraja 2007. godine. Što očekujete da će onda biti?

To što smo zadržali nultu stopu PDV-a je veliki uspjeh našeg lobija. Tako procjenjuju i u međunarodnim izdavačkim krugovima jer se očekivalo da će se uvesti PDV. U tome su nam pomogli i neki ljudi iz EU koji su shvatili što bi uvođenje PDV-a značilo za poljsko tržište knjiga. Mi smo na tome radili još puno prije pregovora s EU jer smo odlazili na sastanke u Europi kako bi zagovarali zadržavanje nulte stope PDV-a. Sada je na nama da tu nultu stopu zadržimo i nakon 2007. godine.

Mislite li da bi i Hrvatska mogla zadržati nultu stopu PDV-a na knjige ako bude dobro lobirala?

Točno tako. Osim lobiranja, mogle bi vam pomoći i zemlje unutar Unije koje imaju nultu stopu, kao što je Poljska.

U Poljskoj se primjenjuje preporučena cijena knjige. Ima li govora o uvođenju fiksne cijene knjige?

Ove godine smo se borili oko toga jer se u nekim krugovima želi uvesti fiksna cijena knjige. Izdavači školskih, znanstvenih i uopće niskotiražnih knjiga imaju interes da se uvede fiksna cijena knjiga.I ja sam za to. Međutim, ceh je razjedinjen i prošlog svibnja na Sajmu knjiga u Varšavi smo imali skupštinu cehovske komore i glasali smo za i protiv fiksne cijene knjige. Pobijedili su oni koji su protiv.

Koji su argumenti onih koji su protiv fiksne cijene knjige?

Jedan argument je bio primjer Švedske u kojoj nema fiksne cijene, a sve dobro funkcionira. Drugi je argument liberalno tržište na kojemu ne bi trebalo biti ograničenja. Ispričat ću vam jedan primjer: kada je objavljen peti nastavak Harryja Pottera, izdavač i distributeri su se dogovorili da ta knjiga ima fiksnu cijenu. Državni ured za zaštitu konkurencije ih je zbog toga optužio i moraju platiti veliku kaznu. Postupak je još u tijeku jer su se žalili na presudu.

( Tekst je prvotno objavljen u Vjesniku )