Đakovčanin Adam Rajzl svojim je književnim opusom – pjesničkim i proznim – i kada piše za odrasle i onda kada piše za djecu posvećen rodnoj Slavoniji i svom najužem zavičaju – đakovačkom kraju. U svom petom po redu romanu pod nazivom "Debela šuma" Adam Rajzl ujedinio je svoje već potvrđene interese kada je o romanesknome žanru riječ, ali je krenuo i korak dalje. Naime, lokalnopovijesnim / nacionalnopovijesnim (dakle, dokumentarističkim) je i autobiografskim sastavnicama pridružio one kriminalističkoga žanra utemeljene na stvarnim događajima iz novije (lokalne) povijesti, kojima je i sam kao dječak svjedočio. 

Riječ je o nikada potpuno razriješenom ubojstvu koje se u jesen 1958. godine dogodilo u Debeloj šumi jedini neporecivi, ali nijemi, svjedok kojega je i danas zapušteni betonski križ s inicijalima NN na seoskom groblju, iako su među živima još neki čija krhka sjećanja nisu imala snagu razrješujućeg svjedočenja. Ovaj put Adam Rajzl ispisao je neki oblik slavonskoga noira koji predstavlja ponovno – književno – otvaranje nerazriješenoga zločina. Ni njegova istraga koju povjerava mladome inspektoru Kriminalističkog odjela Brodsko-posavske policijske uprave Tomislavu Filaku i suvremenim forenzičkim metodama skoro 40 godina kasnije ne daje potpune odgovore ni o ubojici – ni o ubijenome čiji identitet nikada nije utvrđen. Znade se samo da su obojica, jedan je bio mlađi, a drugi stariji, doputovali vlakom iz Bosne i iskrcali se na željezničkoj postaji u Perkovcima s namjerom da u dragotinskim brdima kupe kuću i imanje. Stariji je skončao u Debekoj šumi od sedamnaest uboda nožem i opljačkan, dok se mlađem izgubio svaki trag. 

Dok se implicitno metodom pars pro totto pita o odgovornosti uopće, može li odgovornost zajedno sa zločinom “zastarjeti”, Rajzl kroz dnevnik istrage, najprije inspektora Ilije Ivkovića, a onda već spomenutoga Tomislava Filaka, čiji se zadatak usložnjuje ne samo zbog vremena koje se naslagalo između njega i izvršenoga zločina nego i zbog nemogućnosti da u potpunosti dešifrira bilješke svoga prethodnika i uđe u njegov sustav razmišljanja, vjerodostojno ocrtava atmosferu života u Slavoniji počevši s 50-im godinama 20. stoljeća do naših dana ispisujući dinamične stranice svjedočenja živih svjedoka i onih koji su priče naslijedili od njih. 

(Iz recenzije) dr. sc. Milica Lukić

Adam Rajzl, književnik i novinar, rođen je 11. svibnja 1948. godine u Dragotinu. Piše priče, romane i pjesme za djecu i odrasle. Objavio je do sada zbirku pjesama "Odavde do obale" (1974.), zbirke priča za djecu "Topot bijesnih konja" (1983.), "Kad su trešnje dozrijevale" (1996.), "Izgubljeno zlato" (2001.), "Ljubav pod kišobranom" (pjesme i priče za djecu, 2007.), romane "Zvonik Eve Šimunove" (2008.), "Sjene na mjesečini" (2011.), zbirku priča za djecu "Vatrenjaci" (2014.), roman "Mornareva žena" (2016.), zbirku pjesama za djecu "Kad bi ljubav u kutiju mogla stati" (2018.) te roman "Martin Tišljer" (2018.), zbirku odabranih priča pod nazivom "Diljske priče" (2019.) te roman "Debela šuma" (2020.). "Zidni sat i druge priče" mu je četrnaesta objavljena knjiga.

Objavljivao je priče i pjesme u Modroj lasti, Radosti, SMIB-u, Maslačku, Hrvatskom radiju, Književnoj reviji, Reviji Đakovačkih vezova, Đakovačkom glasniku, Đakovačkom listu, Đakovačkim novinama i dr. Uvršten je u antologiju slavonskih pisaca "Slava Panonije" Vladimira Rema i "Đakovačku čitanku". Za knjigu "Ljubav pod kišobranom" dobio je Povelju uspješnosti na Danima Josipa i Ivana Kozarca 2007. u Vinkovcima, a istu nagradu dobio je i za roman "Zvonik Eve Šimunove" 2009. godine. Dobitnik je i nagrade Grada Đakova za književni rad.

Svojedobno je bio glavni i odgovorni urednik Radio Đakova, Đakovačkog lista i Televizije Đakovo. Živi u Đakovu. Član je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade te Udruge FRIKK (film, radio, kazalište i književnost).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.