Hrvatska književna baština, Marulić, petrarkizam, prevoditeljstvo - teme kojima je Mirko Tomasović zaokupljen tijekom cijele svoje znanstvene karijere - prisutne su i u ovom izboru njegovih novinskih članaka. Među tim člancima nalazi se već antologijska rasprava o hrvatskoj himni, jedini opis Mihanovićeve Horvatske domovine kao pjesničkoga teksta.

Akademik Mirko Tomasović (Split, 1938), književni povjesničar, prevoditelj, esejist i kritičar, jedan je od najstarijih stalnih suradnika Vijenca. U ovoj knjizi otisnuti su prilozi objavljivani u Vijencu od ožujka 1996. do prosinca 2005.

Mirko Tomasović rođen je 1938. u Splitu. Studirao je komparativnu književnost i francuski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1971. do 1999. predaje na Odsjeku za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Umirovljen je 1999. u zvanju redovitoga sveučilišnog profesora. Godine 2000. izabran je za redovitog člana HAZU-a u Razredu za književnost. Preminuo je u Zagrebu 2017. godine.

Prve je radove počeo objavljivati 1957. Tiskano mu je tridesetak knjiga znanstveno-stručnog usmjerenja te petnaestak knjiga prepjeva poezije s talijanskog, francuskog, španjolskog i portugalskog jezika. Posebno se bavio proučavanjem „oca hrvatske književnosti” Marka Marulića te o njemu objavio pet knjiga i držao predavanja na mnogim europskim sveučilištima te u SAD-u i Kanadi. Osim na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, vodio je kolegije i na Hrvatskim studijima te na Akademiji za dramsku umjetnost.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.