Ovu svoju novu kroatističku knjigu u početku sam, u korelaciji s Barčevom "Veličinom malenih" (1947.), kanio nazvati "Vrijednosti nepoznatih", ali sam naposlijetku odustao od takve naslovne izričite valorizacije, a uz to mi se činila titrološki banalna, pa sam je preimenovao u "Neznane i neznani", što mi se činilo i stilski biranije.

Odista, bavim se u njoj slabo ili nikako obrađenim, istraženim, antologiziranim književnicima u tolikoj mjeri da o stanovitim im tekstovima ne postoji nijedna bibliografska jedinica, ili još zornije kazano da nitko o njima nije napisao više od redka (primjerice o pjesmama Matije Sporera, Dragojle Jarnević, o "teoriji književnosti" Paska Antona Kazalia).

Najopsežnija je pak studija o četirima pjesnikinjama iz ranog razdoblja našeg romantizma ("ilirizma"); u istovrsnom i mjerodavnom djelu Dunje Detoni Dujmić (neke ženskinjačke natruhe u njemu, čine mi se suvišnim), tj. u "Ljepšoj polovici književnosti" (1988.) nema među 38 hrvatskih pisateljica portraita Ane Vrdoljak (samo se spominje u poglavlju Preporodni razgovori, str. 13-14); znakovit je slučaj i Marina Sabića, jednog od ravnopravnih sudionika hrvatske Moderne i ponajvećega našega prošlostoljetnog mističkog pjesnika, koji je potpuno zaboravljen (manji je dio mojih "anketiranih" kolega čuo za njega).

Mirko Tomasović

Mirko Tomasović rođen je 1938. u Splitu. Studirao je komparativnu književnost i francuski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1971. do 1999. predaje na Odsjeku za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Umirovljen je 1999. u zvanju redovitoga sveučilišnog profesora. Godine 2000. izabran je za redovitog člana HAZU-a u Razredu za književnost. Preminuo je u Zagrebu 2017. godine.

Prve je radove počeo objavljivati 1957. Tiskano mu je tridesetak knjiga znanstveno-stručnog usmjerenja te petnaestak knjiga prepjeva poezije s talijanskog, francuskog, španjolskog i portugalskog jezika. Posebno se bavio proučavanjem „oca hrvatske književnosti” Marka Marulića te o njemu objavio pet knjiga i držao predavanja na mnogim europskim sveučilištima te u SAD-u i Kanadi. Osim na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, vodio je kolegije i na Hrvatskim studijima te na Akademiji za dramsku umjetnost.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.