Roman "Staljinov anđeo" priča je o četiri dana u životu sredovječnog povjesničara Flukea Kelsa, bivšeg oksfordskog predavača, koji je došao u Moskvu na konferenciju povodom otvaranja bivših sovjetskih arhiva. Jedne ga večeri u njegovoj hotelskoj sobi posjeti stari NKVD-ovac i bivši tjelesni čuvar Laurentija Berije, nekadašnjeg šefa tajne policije. Starac tvrdi da je bio u Staljinovoj dači one noći kad je Staljin pretrpio kobni moždani udar te da je pomogao Beriji ukrasti diktatorove privatne papire, između ostaloga i jednu izuzetno važnu bilježnicu.

Kelso odlučuje posljednje jutro u Moskvi provesti provjeravajući starčevu priču. Ali ono što počinje kao nehajno raspitivanje u Lenjinovoj knjižnici uskoro prerasta u ubojitu potjeru po Moskvi u noći koja se nastavlja sve do samog sjevera Rusije - do golemih šuma pokraj luke Arhangelsk na Bijelome moru, gdje je gotovo pola stoljeća bila sakrivena najveća tajna Josifa Staljina.

"Staljinov anđeo" sjedinjuje maštovitost i mračnu napetost "Domovine" s preciznošću povijesnih pojedinosti "Enigme". Rezultat je Harrisov dosad najzanimljiviji roman koji se čita u jednom dahu, a uz navedene romane "Domovina" i "Enigma" i povijesni triler "Pompeji", "Staljinov anđeo" četvrti je roman ovoga hit pisca preveden na hrvatski. Roman je s engleskoga prevela Mihaela Velina.

Robert Harris rođen je u Nottinghamu 1957. godine. Nakon diplome na Cambridgeu, radio je kao reporter  za BBC, a 1987. postao je urednik u Observeru. Pisao je kolumne za Sunday Times i Daily Telegraph, a 2003. proglašen  je britanskim  kolumnistom godine.

Autor je uspješnih romana kao što su "Domovina", "Enigma", "Pompeji", "Staljinov anđeo", "Imperium", "Lustrum", "Duh" i "Indeks straha", a djela su mu prevedena na više od trideset jezika.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.