Sekst Empirik (2. ili 3. st. n. e.) najvažniji je pripadnik pironizma, jednog od dvaju skeptičkih pravaca koji su se pojavili u antičkoj filozofiji. U svojim "Obrisima pironizma" nastoji pokazati da se moramo suzdržati od suda u pogledu svake tvrdnje koju iznose doktrinarni filozofi te da je suzdržavanje od suda popraćeno neuznemirenošću, čije je ostvarenje krajnji cilj njegova skeptičkog pothvata.

Sekstovi sačuvani spisi jedini su pironovski tekstovi koji su nam danas dostupni. No oni nisu samo ključni izvori za poznavanje antičkog skepticizma; oni spadaju i među najvažnije izvore informacija o helenističkim filozofskim školama, prije svega stoičkoj, kao i o pojedinim predsokratovskim filozofima. Ponovno otkrivanje i objavljivanje tih spisa u 16. stoljeću predstavljalo je jedan od najvažnijih poticaja za razvoj moderne misli. Pironovski argumenti i primjeri u prikazu Seksta Empirika otada su nezaobilazne filozofske teme.


Filip Grgić je viši znanstveni suradnik na Institutu za filozofiju u Zagrebu.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.