Ozren Kanceljak
Milion : Nož u leđa
- Nakladnik: EPH Media
- 11/2010.
- 144 str., meki uvez
- ISBN 9789537770129
- Cijena: 5.30 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Ozren Kanceljak nastoji svojom knjigom podsjetiti na postulate glazbene industrije i pokušati otvoriti rasprave oko "svetih krava" scene i industrije, ponuditi odgovore na dileme vezane uz život od glazbe ali i perspektive i dubioze glazbene industrije i autorskopravnog sustava.
"Priznajem - i sam sam bio u golemim dilemama u kojem smjeru krenuti s ovom knjigom. Nisam želio ići u usku pravnu znanost - jer se pravo mora baviti realnim životom, a bojim se da jurisprudenti često ne znaju pravo stanje stvari. Od šume često ne vide stablo. Uostalom, znam da nisam dovoljno dobro pravno, znanstveno potkovan. Ali, kao što je ratovanje najgore prepustiti generalima, slično mislim i u određivanju pravnih normi i pravnika. Uvjeren sam da su autorskopravna rješenja koja su danas pa i globalno na snazi u najmanju ruku diskutabilna, u nekim dijelovima i bizarna, ali zasigurno neefikasna.
I da se takav zaključak donese - ne mora se biti doktor pravnih znanosti. Ili ekonomije ili sociologije. Ako 95% svjetskog pučanstva, a čak 99% hrvatskog stanovništva koje "skida" glazbu s interneta to radi tako da ne plaća nositeljima prava ama baš ništa - onda sustav (kako ga pravnici zamišljaju) bjelodano ne funkcionira. Pri čemu ne mislim da smo svi mi lopovi. Baš suprotno. I to usprkos svim konvencijama, usklađenim zakonima, pravilnicima, direktivama ili bilateralnim ugovorima.
Sjećam se prvih lekcija iz predmeta 'Teorije države i prava' na kojima su nas učili da zakoni i pravni sustavi služe da uređuju i usmjeravaju realne društvene odnose.
I u tom smislu - nije teško zaključiti da postojeći autorskopravni sustav to ne čini ni dobro ni efikasno i da zaostaje za stvarnim odnosima. Ne samo kod nas, nego i globalno.
Postoji još nekoliko činjenica koje se, barem u području hrvatske glazbene industrije, ali i prislonjenih medija te komplementarnih industrija (marketinške, oglašivačke, telekomunikacijske, modne, prehrambene, ugostiteljske, turizma itd. - da, mislim da su sve to i ne tako jako u širem smislu povezane grane) naprosto stavljaju pod tepih.
Hrvatska popularna glazbena scena nije uspješna. Mi imamo samo neke (i to sve manje) lokalne heroje i heroine koji svi na regionalnoj, mediteranskoj, europskoj, globalnoj sceni ne znače ama baš ništa. Koliko nama znači neka moldavska pop-zvijezda, toliko naše zvijezde znače Nijemcima, Španjolcima ili Talijanima.
A nije istina da smo (mi Hrvati) baš u svemu tako (ne)uspješni."
( iz predgovora Ozrena Kanceljaka )
***
Ozren Kanceljak praktički se cijeli svoj profesionalni život usporedo bavio glazbom, medijima i komunikacijom. Počeo je objavljivati recenzije kao 17-godišnjak u kultnom omladinskom tjedniku Polet. Bio je i DJ u proslavljenim klubovima Lapidarij i Kulušić. Kao novinar pisao je za magazine Start, Studio, Danas, Svijet te brojne druge publikacije. Ali, kao diplomirani pravnik, prvi je na tadašnjoj jugoslavenskoj medijskoj sceni iskazivao interes za poslovnu pozadinu ne samo glazbene nego i kompletne zabavne industrije.
Osamostaljenjem Hrvatske, Ozren kanceljak je postao prvi direktor ZAMP-a i sudjelovao u postavljanju sustava zaštite autorskih i srodnih prava u novoj državi. Usporedo se počeo baviti i poslovnim savjetovanjem te je bio menadžer karijerama Parnoga valjka, kasnije Tonija Cetinskog, Gibonnija te Olivera Dragojevića, s kojima je osvojio više od 40 nagrada Porin.
Istovremeno je radio i kao marketinški, komunikacijski i poslovni savjetnik za najveću hrvatsku marketinšku agenciju Digitel te PR agenciju Premisa, s kojima je osvojio brojne domaće i međunarodne nagrade na području komunikacijskog menadžmenta. Unutar medijskih operacija bio je direktor i član Uprave u sustavu EPH, kao i Večernjeg lista (digitalne operacije) te je bio i prvi hrvatski član Uprave RTL Televizije, nakon što je vodio komunikacijski aspekt njihove borbe za osvajanje nacionalne TV koncesije.
Uz ostalo, Ozren je bio i programski direktor nacionalnih PR konferencija, višekratni direktor marketinškog festivala te član nekoliko međunarodnih žirija za područje marketinga i komunikacija.
"Priznajem - i sam sam bio u golemim dilemama u kojem smjeru krenuti s ovom knjigom. Nisam želio ići u usku pravnu znanost - jer se pravo mora baviti realnim životom, a bojim se da jurisprudenti često ne znaju pravo stanje stvari. Od šume često ne vide stablo. Uostalom, znam da nisam dovoljno dobro pravno, znanstveno potkovan. Ali, kao što je ratovanje najgore prepustiti generalima, slično mislim i u određivanju pravnih normi i pravnika. Uvjeren sam da su autorskopravna rješenja koja su danas pa i globalno na snazi u najmanju ruku diskutabilna, u nekim dijelovima i bizarna, ali zasigurno neefikasna.
I da se takav zaključak donese - ne mora se biti doktor pravnih znanosti. Ili ekonomije ili sociologije. Ako 95% svjetskog pučanstva, a čak 99% hrvatskog stanovništva koje "skida" glazbu s interneta to radi tako da ne plaća nositeljima prava ama baš ništa - onda sustav (kako ga pravnici zamišljaju) bjelodano ne funkcionira. Pri čemu ne mislim da smo svi mi lopovi. Baš suprotno. I to usprkos svim konvencijama, usklađenim zakonima, pravilnicima, direktivama ili bilateralnim ugovorima.
Sjećam se prvih lekcija iz predmeta 'Teorije države i prava' na kojima su nas učili da zakoni i pravni sustavi služe da uređuju i usmjeravaju realne društvene odnose.
I u tom smislu - nije teško zaključiti da postojeći autorskopravni sustav to ne čini ni dobro ni efikasno i da zaostaje za stvarnim odnosima. Ne samo kod nas, nego i globalno.
Postoji još nekoliko činjenica koje se, barem u području hrvatske glazbene industrije, ali i prislonjenih medija te komplementarnih industrija (marketinške, oglašivačke, telekomunikacijske, modne, prehrambene, ugostiteljske, turizma itd. - da, mislim da su sve to i ne tako jako u širem smislu povezane grane) naprosto stavljaju pod tepih.
Hrvatska popularna glazbena scena nije uspješna. Mi imamo samo neke (i to sve manje) lokalne heroje i heroine koji svi na regionalnoj, mediteranskoj, europskoj, globalnoj sceni ne znače ama baš ništa. Koliko nama znači neka moldavska pop-zvijezda, toliko naše zvijezde znače Nijemcima, Španjolcima ili Talijanima.
A nije istina da smo (mi Hrvati) baš u svemu tako (ne)uspješni."
( iz predgovora Ozrena Kanceljaka )
***
Ozren Kanceljak praktički se cijeli svoj profesionalni život usporedo bavio glazbom, medijima i komunikacijom. Počeo je objavljivati recenzije kao 17-godišnjak u kultnom omladinskom tjedniku Polet. Bio je i DJ u proslavljenim klubovima Lapidarij i Kulušić. Kao novinar pisao je za magazine Start, Studio, Danas, Svijet te brojne druge publikacije. Ali, kao diplomirani pravnik, prvi je na tadašnjoj jugoslavenskoj medijskoj sceni iskazivao interes za poslovnu pozadinu ne samo glazbene nego i kompletne zabavne industrije.
Osamostaljenjem Hrvatske, Ozren kanceljak je postao prvi direktor ZAMP-a i sudjelovao u postavljanju sustava zaštite autorskih i srodnih prava u novoj državi. Usporedo se počeo baviti i poslovnim savjetovanjem te je bio menadžer karijerama Parnoga valjka, kasnije Tonija Cetinskog, Gibonnija te Olivera Dragojevića, s kojima je osvojio više od 40 nagrada Porin.
Istovremeno je radio i kao marketinški, komunikacijski i poslovni savjetnik za najveću hrvatsku marketinšku agenciju Digitel te PR agenciju Premisa, s kojima je osvojio brojne domaće i međunarodne nagrade na području komunikacijskog menadžmenta. Unutar medijskih operacija bio je direktor i član Uprave u sustavu EPH, kao i Večernjeg lista (digitalne operacije) te je bio i prvi hrvatski član Uprave RTL Televizije, nakon što je vodio komunikacijski aspekt njihove borbe za osvajanje nacionalne TV koncesije.
Uz ostalo, Ozren je bio i programski direktor nacionalnih PR konferencija, višekratni direktor marketinškog festivala te član nekoliko međunarodnih žirija za područje marketinga i komunikacija.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
