Andro Vrkljan
Hrvatski Argonauti 20. stoljeća : Povijest Hrvatske pomorske legije na Crnom moru 1941.-1944.
- Nakladnik: Hrvatski državni arhiv
- 03/2012.
- 272 str., meki uvez
- ISBN 9789537659073
- Cijena: 19.91 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Knjiga „Hrvatski Argonauti 20. stoljeća : Povijest Hrvatske pomorske legije na Crnom moru 1941.-1944.“ nastala je na temelju rukopisa njezina zapovjednika kapetana bojnog broda Andre Vrkljana. Vrkljanov “ratni dnevnik” nastao je tijekom 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća na temelju sjećanja, zabilješki, istraživanja i dopisivanja s nekadašnjim legionarima.
Ovo je prvi puta da se u hrvatskoj javnosti pojavljuje sveobuhvatno djelo o ovoj nepoznatoj epizodi iz Drugoga svjetskog rata.
Poslije napada nacističke Njemačke na Sovjetski Savez 22. lipnja 1941, u borbe na Istoku uključila se i Nezavisna Država Hrvatska. Iako nije službeno navijestio rat Sovjetskom Savezu, poglavnik NDH Ante Pavelić na istočno je bojište uputio dobrovoljačke postrojbe okupljene pod zajedničkim imenom Hrvatska legija. Time su se priključili brojnim postrojbama koje su njemački saveznici ili okupirane europske zemlje slale kao pomoć u Hitlerovom pohodu protiv boljševizma, kako ga je tumačila nacistička propaganda.
Hrvatsku legiju činile su kopnene, zrakoplovne i pomorske postrojbe. Na Crno more poslana je Hrvatska pomorska legija odnosno Hrvatski pomorski odjel. Već 17. srpnja 1941. prva skupina od 120 pomoraca krenula je iz Zagreba na Crno more. Tijekom 1941. i 1942. poslane su još tri skupine, a na Crnom moru služilo je oko 250 hrvatskih pomoraca. Hrvatski pomorci dobili su ribarske brodove iz sovjetskog ratnog plijena. Oni su često bili neispravni, pa su morali ploviti i pod jedrima. Stoga su se sami nazivali “Argonautima 20. stoljeća”.
Hrvatski su pomorci na Crnom moru obavljali ophodnu i prateću službu, čistili mine, postavljali vlastita minska polja te gradili i održavali lučke barikade. Tijekom 1943. velik dio legionara Hrvatskog pomorskog odjela na Crnom moru poslan je na školovanje na specijalističke tečajeve u Njemačku i ostale okupirane zemlje. Po povratku Hrvatska pomorska legija dobila je nove brodove za lov na podmornice (Kriegsfischkutter/KFK). Preuzeto je 12 lovaca ustrojenih u 23. flotilu lovaca podmornica (23. U-Jagdflottille), a dobili su oznake od Uj 2301 do Uj 2312.
Glavna zadaća hrvatskih legionara tijekom 1944. bila je proganjati sovjetske podmornice, u čemu su se pokazali vrlo umješnima, posebice poručnik fregate Josip Mažuranić s posadom broda Uj 2303. Hrvatski pomorski odjel se vratio u Zagreb 21. svibnja 1944., gdje mu je priređen svečan doček. Službeno je ukinut 23. svibnja 1944., a pojedini legionari ili skupine upućeni su na službu u razna mjesta kao jezgra Mornarice NDH.
Ovo je prvi puta da se u hrvatskoj javnosti pojavljuje sveobuhvatno djelo o ovoj nepoznatoj epizodi iz Drugoga svjetskog rata.
Poslije napada nacističke Njemačke na Sovjetski Savez 22. lipnja 1941, u borbe na Istoku uključila se i Nezavisna Država Hrvatska. Iako nije službeno navijestio rat Sovjetskom Savezu, poglavnik NDH Ante Pavelić na istočno je bojište uputio dobrovoljačke postrojbe okupljene pod zajedničkim imenom Hrvatska legija. Time su se priključili brojnim postrojbama koje su njemački saveznici ili okupirane europske zemlje slale kao pomoć u Hitlerovom pohodu protiv boljševizma, kako ga je tumačila nacistička propaganda.
Hrvatsku legiju činile su kopnene, zrakoplovne i pomorske postrojbe. Na Crno more poslana je Hrvatska pomorska legija odnosno Hrvatski pomorski odjel. Već 17. srpnja 1941. prva skupina od 120 pomoraca krenula je iz Zagreba na Crno more. Tijekom 1941. i 1942. poslane su još tri skupine, a na Crnom moru služilo je oko 250 hrvatskih pomoraca. Hrvatski pomorci dobili su ribarske brodove iz sovjetskog ratnog plijena. Oni su često bili neispravni, pa su morali ploviti i pod jedrima. Stoga su se sami nazivali “Argonautima 20. stoljeća”.
Hrvatski su pomorci na Crnom moru obavljali ophodnu i prateću službu, čistili mine, postavljali vlastita minska polja te gradili i održavali lučke barikade. Tijekom 1943. velik dio legionara Hrvatskog pomorskog odjela na Crnom moru poslan je na školovanje na specijalističke tečajeve u Njemačku i ostale okupirane zemlje. Po povratku Hrvatska pomorska legija dobila je nove brodove za lov na podmornice (Kriegsfischkutter/KFK). Preuzeto je 12 lovaca ustrojenih u 23. flotilu lovaca podmornica (23. U-Jagdflottille), a dobili su oznake od Uj 2301 do Uj 2312.
Glavna zadaća hrvatskih legionara tijekom 1944. bila je proganjati sovjetske podmornice, u čemu su se pokazali vrlo umješnima, posebice poručnik fregate Josip Mažuranić s posadom broda Uj 2303. Hrvatski pomorski odjel se vratio u Zagreb 21. svibnja 1944., gdje mu je priređen svečan doček. Službeno je ukinut 23. svibnja 1944., a pojedini legionari ili skupine upućeni su na službu u razna mjesta kao jezgra Mornarice NDH.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
