Malo neobične priče o vinu. U prilično žestokoj konkurenciji od čak 59 priča pristiglih na natječaj Festivala fantastične književnosti 2012., za objavljivanje u festivalskoj zbirci "Priče o vinu" odabrane su sljedeće 22 priče sljedećih autora:

Marko Fančović: Remuaža
Milena Benini: Vino i pjesma i još neke stvari
Ivana Delač: Najbolje na svijetu
Armin Seferović: Grimizna plima
Ed Barol: Nova era
Katarina Brbora: Vino dobre sreće
Aleksandar Žiljak: Srneći but s lisičicama, uz njega teran
Jakov Milanković: Groblje Monteriso
Dražen Horvat: Križnjan
Mirela Jovičić: Loza, Dionizij
Darko Tuševljaković: Izgubljene godine
Robi Selan: Teroristički trs terana
Danijel Bogdanović: Ako jedne jesenje noći neki Topololovovolovljani
Zoran Vlahović & Danijel Bogdanović: Vino, lijepo ime vino
Mirko Karas: Vino nije voda
Igor Rendić: Propali slučaj
Vanja Spirin: Vinovnici invazije jednog jedinog svemirca
Jasmina Blažić: Vinom protiv krvi
Dragić Rabrenović Dado: Kralj Ratomir
Goran Skrobonja: Ašurova noć
Adnadin Jašarević: Vinotopija
Dragana Stojiljković: Krv moja


Priče je odabrala komisija u sastavu Tihana Linardon, Mirko Grdinić i Davor Šišović.


***

Putovanja vinskim svjetovima  

Od svijeta sasvim bez vina do svijeta koji je sav od vina, između te dvije krajnosti kretalo se nadahnuće pisaca koji su se u povelikom broju odazvali sedmom tematskom književnom natječaju Festivala fantastične književnosti, ovaj put na temu vina kao neodvojivog dijela istarske i svjetske baštine, ne samo prirodne i poljoprivredne, već i kulturne.

Otkako se povijest zapisuje, pa još i prije, od vremena zahvaćenog samo mitovima i legendama, vino je nezaobilazno u sudbini naših krajeva. Vinom su drevni heroji opijali divove i primali ga na dar od bogova, vinom su Histri zaustavljali prodore Rimljana, vino je pratilo smjene carstava, religija i naroda, vinovu lozu su sa sobom donosili doseljenici ili je odnosili iseljenici. Tako je bilo u prošlosti, a zašto bi drukčije bilo u budućnosti? Zamijenimo kontinente planetarnim sustavima, karavane i galije svemirskim brodovima, pehare i krčage epruvetama i pilulama, i dobit ćemo iste potencijale zapleta, ali u drugim scenografskim okolnostima. Neke stvari ipak nećemo moći ničim drugim zamijeniti, kad je o vinu riječ: vinovu lozu i zemlju iz koje ona raste, i grožđe kao njezin dragocjeni plod, i vjekovima čuvano umijeće koje pretvara energiju tla i sunca u napitak s pravom slavljen i opjevan već tisućljećima.

Zato su i u pričama koje su najdalje odmakle u futurističkim postavkama, vinograd i grožđe ipak ostali najvažniji preduvjeti da se išta drugo u priči dogodi; kolikogod mašta pisaca znanstvene fantastike uzela maha, ni oni si neće dopustiti blasfemičnu pomisao da se vino može raditi od nečeg drugog osim od grožđa, pa bilo to i u uvjetima nuklearne post-kataklizme, u neprijateljskim ekosustavima dalekih planeta, ili u totalitarnim režimima koji zabranjuju vino. Čovjek će napredovati kroz prostor i vrijeme, osvajat će svemir i još nedosegnute ili neukroćene kutke vlastitog planeta, ali uvijek će se vraćati svom vinogradu, svom podrumu, svojoj bačvi, ili će ih prenijeti u svoj novi dom, pod neko novo sunce.

U nekoliko priča možemo pratiti vrlo intrigantne postavke o tome kako je vino doista utjecalo, ili moglo utjecati, na povijest kakvu mislimo da poznajemo, a nimalo neočekivano motiv vina se kod lijepog broja autora sljubio s još uvijek vrlo popularnom vampirskom tematikom. Kolikogod se činilo stereotipnim ili čak otrcanim, nije nimalo pomodarski zamisliti vino kao eliksir života, kao serum istine, kao napitak za besmrtnost, vječnu ljubav ili iskonsku mudrost na način kako su to učinili autori priča u ovoj zbirci: priče su to svježe poput mladog vina, a kad malko odleže, baš poput arhivskih će vina razotkriti sve svoje draži i novim senzacijama obdariti naša čula. Pijuckati dobro vino i čituckati ove priče - ima li boljeg recepta za sljubljivanje književnosti i enologije?

Važan kontekst nastajanja ove zbirke, i posvećenosti 11. Festivala fantastične književnosti upravo vinu, i vinu općenito i istarskome vinu posebice, osobito je ozračje u kome se posljednjih godina razvija istarska vinska priča. Do prije svega dva desetljeća zamisliti što će danas biti s istarskim vinima proglasilo bi se fantastikom. Istarska su vina danas dio svjetske vinske priče, a s njima su i istarska tradicija i istarska povijest doživjele osobitu počast. Ova knjiga neka zato bude znak počasti koju unaprijed poklanjamo budućnosti istarskih vina, i vina općenito, a sudbina tog dijela baštine čovječanstva jedna je od rijetkih za koju se uopće ne moramo bojati.

Davor Šišović

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.