Cilj je "Uvoda u nakladništvo" preuzeti ulogu svojevrsne nakladničke početnice, koja daje osnovne informacije o razvoju nakladništva, njegovu položaju u modernim društvima i pokušajima njegova definiranja, ali koja također ukazuje na raznovrsnost organizacijskih oblika nakladnika i pluralitet njegovih proizvoda ukazujući pritom na standardne postupke i procese nakladničkog poslovanja.

"Uvod" je stoga s jedne strane sinteza važnije recentne inozemne literature, a s druge kratki sukus poslovnih rješenja i praksi, pri čemu je naglasak stavljen na globalne nakladničke trendove i izraženije suvremene probleme koji su prema potrebi ilustrirani konkretnim primjerima iz inozemnog, a katkad i hrvatskog nakladništva.


"Uvod" se sastoji od tri tematske cjeline. Prva obuhvaća prva tri poglavlja, a posvećena je nakladništvu. Ukazuje na povijesnost nakladništva i njegovu paradigmatičnost u sklopu informacijskih djelatnosti i kulturnih industrija, opisuje društvene kontekste u kojima se nakladništvo ostvaruje posebno ističući vrijednosti koje pritom vraća društvu na gospodarskom, tehnološkom, obrazovnom, znanstvenom, kulturnom i političkom području, naglašava odgovornost koju osobe uključene u nakladničke procese imaju prema društvu u kojemu djeluju zaključujući da nakladništvo nije moguće jednoznačno definirati, da ono nije monolitna djelatnost i da se može shvatiti samo uvažavajući kompleksne okolnosti proizvodnje knjige u zadanom društvenom kontekstu. Cjelina završava osvrtom na razvoj modernog globalnog nakladništva, ističući probleme konglomeracije i nove mogućnosti sadržajne konvergencije.

Druga tematska cjelina, koja obuhvaća sljedeća tri poglavlja, posvećena je nakladniku. Opisuje moguće organizacijske oblike nakladničke tvrtke, kapital koji je nakladniku potreban za uspješne poslovne operacije, iznosi uobičajene podjele nakladnika i nakladničkih proizvoda, a posebnu pozornost pridaje formiranju nakladničkog plana jer su kvalitetan plan i njegova uspješna realizacija temelj nakladničkog poslovanja kojim se osigurava kontinuirano i dugoročno djelovanje. U sklopu te cjeline razrađena je i koncepcija životnog ciklusa knjige, tj. njezina opstojanja od trenutka prihvaćanja u plan proizvodnje do prestanka intenzivnijeg korištenja, budući da razumijevanje tog ciklusa nije samo ključno za izradu učinkovitog i optimalnog plana nego je ujedno i općeniti model opstojanja knjige u društvu.

Naposljetku, treća cjelina koja obuhvaća posljednja dva poglavlja posvećena je nakladničkim proizvodima. U poglavlju o rukopisu navedene su uobičajene i standardizirane radnje stjecanja, uređivanja i objavljivanja, pri čemu se pojam objavljivanje, slijedom izmijenjenih mogućnosti isporuke nakladničkih proizvoda (kroz digitalni tisak ili putem elektroničkih medija), modificira tako da obuhvaća i tisak ili objavu na mrežnoj stranici, i distribuciju, i promotivne aktivnosti, i prodaju. Posljednje je poglavlje posvećeno knjizi, tiskanoj i elektroničkoj, kao temeljnom nakladničkom proizvodu.


Kroz sve tri tematske cjeline razvidno je pritom temeljno načelo "Uvoda u nakladništvo": niti se smiju zanemariti novi trendovi niti se nakladništvo može svesti na nove trendove. Nakladništvo je djelatnost s dugom prošlošću koja je uvijek prihvaćala korisne tehnologije, no koja se nije svodila na tehnologije i nove proizvode, nego se primarno bavila stjecanjem, uređivanjem i objavljivanjem autorskih rukopisa.

Zoran Velagić

Zoran Velagić je izvanredni profesor na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku gdje predaje kolegije iz područja povijesti knjige i nakladništva. Voditelj je katedre za povijest knjige, nakladništvo i knjižarstvo i autor dvopredmetnog diplomskog studija nakladništva. Predaje na preddiplomskom i diplomskom studiju matične ustanove te na poslijediplomskim studijima Društvo znanja i prijenos informacija Sveučilišta u Zadru, Izdavaštvo i mediji: studij izdavaštva i medija u kontekstu globalnih trendova i hrvatskog jezičnog i književno–kulturnog identiteta koji se izvodi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i Književnost i kulturni identitet Filozofskog fakulteta u Osijeku. Član je programskih ili organizacijskih odbora više domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija.

Objavio je 40–ak znanstvenih radova u časopisima i dvije monografije: "Pisac i autoritet. Bit autorstva i sustav autorizacije vjerskih knjiga u 18. stoljeću" (Naklada Ljevak, 2010.) i "Uvod u nakladništvo" (Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2013.).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.