U djelu "Pisac i autoritet" polemizira se s predodžbama autorstva proizašlim iz modernog poimanja autora i autorskog djela.

Polazeći od pretpostavke da današnje shvaćanje autorstva nije ni univerzalno ni bezvremeno, u dijelu "Pisac" autor postavlja brojna intrigantna pitanja: kada su koncepcije kreativnosti, originalnosti i individualnosti postale mjerilima vrednovanja autorskoga djela; jesu li autorska djela uistinu originalna i individualna; koliko zakoni odražavaju stvarne prakse pisanja, objavljivanja i čitanja djela; kako se stvara kanon "velikih autora" čija djela postaju nacionalnim i svjetskim kulturnim blagom; zašto se autorsko stvaranje doživljava kao kreacija, a autor kao genij; kako pisac - netko tko piše riječi - postaje autor - netko čije riječi zavrjeđuju pozornost itd.

Korištenjem moderne teorijske literature za analizu položaja sjevernohrvatskih pisaca vjerskih djela iz 18. stoljeća u dijelu "Autoritet" propituje se položaj autora u zadanom prostornom i povijesnom kontekstu. Dokazuje se da su kasnijom, komparativnom evaluacijom pisci dekontekstualizirani i istrgnuti iz izvornoga konteksta stvaranja. Iako je vjerska književnost bila dominantna u tom razdoblju, nikada joj nije pridavana veća pozornost, pa je tako središte postalo margino i obrnuto: pisci koji su bili u matici su marginalizirani, dočim su oni koji su stvarali marginalne žanrove kanoniziram u povijestima hrvatske književnosti.

Knjiga nudi novi, u hrvatskoj znanosti neuobičajen pristup proučavanju starije tiskane knjige. Inovativnost metodološkog pristupa unosi novo svjetlo u istraživanje hrvatske književne baštine i smješta ovo djelo uz bok modernim svjetskim raspravama u sve raznolikijem području povijesti knjige.

Zoran Velagić je izvanredni profesor na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku gdje predaje kolegije iz područja povijesti knjige i nakladništva. Voditelj je katedre za povijest knjige, nakladništvo i knjižarstvo i autor dvopredmetnog diplomskog studija nakladništva. Predaje na preddiplomskom i diplomskom studiju matične ustanove te na poslijediplomskim studijima Društvo znanja i prijenos informacija Sveučilišta u Zadru, Izdavaštvo i mediji: studij izdavaštva i medija u kontekstu globalnih trendova i hrvatskog jezičnog i književno–kulturnog identiteta koji se izvodi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i Književnost i kulturni identitet Filozofskog fakulteta u Osijeku. Član je programskih ili organizacijskih odbora više domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija.

Objavio je 40–ak znanstvenih radova u časopisima i dvije monografije: "Pisac i autoritet. Bit autorstva i sustav autorizacije vjerskih knjiga u 18. stoljeću" (Naklada Ljevak, 2010.) i "Uvod u nakladništvo" (Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2013.).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.