Stradanje romskog stanovništva u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj slabo je istražena tema unutar hrvatske historiografije. Naime, nakon Drugoga svjetskog rata ta se problematika nalazila tek na marginama historiografskoga fokusa znanstvenika. 

Zbornik predstavlja doprinos populariziranju rezultata znanstvenih istraživanja o navedenoj problematici. Čitatelji će upoznati bogatstvo hrvatsko-turskih odnosa u prošlosti, kao i osmanskog nasljeđa u hrvatskim krajevima, ali i suvremene odnose na polju književnosti.

Riječ je o nadasve intrigantnoj običajno-pravnoj instituciji virdžine, pojavi da se djevojke, ako je nužno zbog manjka odrasle muške osobe potrebne za opstanak organiziranog roda, odriču bračnoga života zavjetujući sa na djevičanstvo, nasljeđuju (materijalnu i duhovnu) imovinu u patrilinearnom društvu.

Najkraće rečeno, predmet kritike većine tekstova u knjizi je barbarizacija tranzicijskih praksa u suvremenom hrvatskom društvu. Razumijevanje sociologijskog teksta što ga autorica zagovara i prakticira posredno osnažuje sumnju u etičku zalihu "akademiziranih" analiza tranzicijske drame u hrvatskom društvu. (Ivan Rogić)

Osnovna autorova hipoteza je da se danas održivi razvoj ne primjenjuje u dovoljnoj, odnosno potrebitoj mjeri i opsegu, zbog jakih prepreka, odnosno interesa određenih socijalnih aktera, velikog utjecaja tih društvenih aktera i premoći procesa koji djeluju kao prepreka za primjenu održivog razvoja, a ne zato što ne postoje...