Razvoj čitateljskih navika i čitanja iz gušta podrazumijeva raznolikost, izbor i aktualnost, a bez toga sve ostaje na razini deklaracija. U strateškim dokumentima naglasak je na digitalizaciji, kompetencijama i infrastrukturi, dok se školske knjižnice nedovoljno pojavljuju kao razvojni prioritet. Odgovornost se prebacuje na osnivače, što znači da kvaliteta knjižnice nerijetko ovisi o lokalnim okolnostima.

Čini se kako mnogi kolegice i kolege kroatisti (a i dio pisaca, rekao bih) nikako da shvati kako je period osnovne škole period stjecanja čitalačkih navika. Drugim riječima, ključno je u osnovnim školama da djeca zavole čitati. Jednom, kada dakle zavole čitati knjige, bit će prilike i za pisce poput Jagode Truhelke, Augusta Šenoe ili Zlate Kolarić-Kišur.