10. međunarodni festival suvremene poezije

Održava se
12.-14.10.2016.

10. međunarodni festival suvremene poezije održat će se od 12. do 14. listopada u Zagrebu. Ove godine festival predstavlja šest mladih i priznatih autora iz: Švedske (Sanna Hartnor), Nizozemske (Ester Naomi Perquin), Finske (Sanna Tahvanainen), Islanda (Sigurbjörg Þrastardóttir) te iz Italije (Laura Accerboni i Sara Ventroni).

10. međunarodni festival suvremene poezije službeno će se otvoriti 12. listopada u 20 sati, nastupom svih šest autora u Cafeu U Dvorištu (Jurja Žerjavića 7/2). Voditelj programa je Silvestar Vrljić.

13. listopada u Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu (Preobraženska 4) u 19 sati nastupaju talijanske pjesnikinje Laura Accerboni i Sara Ventroni. Voditeljica programa je Serena Todesco.

14. listopada u 19 sati u klubu Booksa (Martićeva 14d) festival će zatvoriti nastupi Sanne Hartnor, Ester Naomi Perquin, Sanne Tahvanainen i Sigurbjörg Þrastardóttir. Voditelj programa je Silvestar Vrljić.

U sklopu festivala, objavljen je i magazin u kojemu se nalazi poezija svih sudionika u orginalu i prijevodu na hrvatski i engleski jezik.

O autorima:

Foto: Carlo Accerboni

Laura Accerboni (Genova, 1985.) živi u Luganu, gdje je pohađala postdiplomski studij iz talijanske književnosti (USI). Nagrađena je brojnim književnim nagradama između 1996. i 2011. godine, a pjesme su joj objavljene u nekoliko časopisa. 2010. godine objavila je zbirku "Attorno a ciò che non è stato" (Oko onoga što nije bilo), nagrađenu Premio Marazza Opera Prima nagradom 2012. godine, dok je "La parte dell’annegato" (Uloga utopljenika) objavljena 2015. godine. Sudjelovala je na brojnim međunarodnim festivalima u Nizozemskoj, Hrvatskoj, Belgiji, Švicarskoj i Makedoniji (Struške pjesničke večeri). Od 2012. godine član je uredništva "Steve", časopisa za poeziju kojega objavljuje Edizioni del Laboratorio te trenutno surađuje s ilmiolibro.it (L’Espresso nakladničkom skupinom).
 

Foto: Tove Larris

Sanna Hartnor, rođena 1986. godine, živi i radi u Malmöu. Osim poezije radi glazbu i performanse. Njezine prve pjesme objavljene su u antologiji "Mot denna sol: Blå Blixt" (Prema ovom suncu: Plavi Bljesak) a naredne je godine objavila svoj prvijenac "Hamnen" (Luka). Ova je zbirka tragičan i humorističan suvremeni opis novosagrađenog, ekskluzivnog stambenog područja pokraj mora. Govori o gentrifikaciji, Skandinaviji, arhitekturi, mimezi, grafitima od mahovine, staležu, materijalima koji ne žele biti ukroćeni, drevnom moru i njegovim mračnim dubinama. 2015. godine Hamnen je bio nominiran za Katapult Prize, nagrade udruženja švedskih pisaca za najbolji prvijenac godine.
 

Foto: Tessa Posthuma de Boer

Ester Naomi Perquin (Utrecht, 1980.) odrasla je u provinciji Zeeland, ali zadnjih petnaest godina živi u Rotterdamu. Pohađala je sate kreativnog pisanja u Amsterdamu i radila kao čuvar u zatvoru da bi platila studij. Njezin prvijenac, "Servetten halfstok" (Ubrusi na pola koplja), objavljen je 2007. u nakladničkoj kući Van Oorschot. Slijedi zbirka "Namens de ander" (U ime drugoga). Perquin je pisala kolumne i poeziju za brojne novine i časopise, a voditeljica je i VPRO radio programa Nooit Meer Slapen (Nikada ne spavaj opet) svakoga petka na na Radiju 1. 2001. i 2012. godine proglašena je City Poet of Rotterdam (Pjesnikinjom grada Rotterdama). Za svoj je rad osvojila brojne nagrade, među kojima je Anna Blaman prize, Lucy B. i C.W. van der Hoogt prize te J.C. Bloem prize. Njezina zadnja zbirka, "Celinspecties" (Inspekcijećelija), objavljena je 2012. godine i nagrađena prestižnom VSB Poetry Prize za najbolju zbirku pjesama godine.

Foto: Jakob Goldstein

Sanna Tahvanainen je finska spisateljica (rođena 1975. godine) koja živi u Helsinkiju. Piše na švedskom je­ziku i nakon pjesničkog prvijenca "Fostren" (Zameci) 1994. godine objavila je brojne zbirke pjesama, knjige za djecu i romane. Njezina zadnja knjiga je "Den lilla svarta" (Mala crna), roman o Coco Chanel i 1920-tim godinama.








 

Foto: Jakob Goldstein

Sigurbjörg Þrastardóttir (Island, 1973.) autorica je brojnih zbirki poezije, dvaju romana i nekoliko drama postavljenih na scenu. Među njezinim publikacijama je pjesnički ciklus "Blysfarir" (Torch Marches), nominiran za Nordic Council Literature Prize 2009. godine, a kasnije objavljen na njemačkom i švedskom. Kasniji naslovi uklju­čuju "Brides" (Mladenke), knjigu pjesama o uznemirenim ženama i odsutnim muškarcima te zbirku kratkih priča "The Fearful Trumpeter and Other Stories" (Bojažljivi trubač i druge priče). Nedavno je njezina mini-drama "Decent Pe­ople" (Dolični ljudi), o Halldór Laxnessu, autoru dobitniku nobelove nagrade u prošlom stoljeću, premijerno je pri­kazana u King’s Place u Londonu.


 

Foto: Jakob Goldstein

Sara Ventroni, rođena u Rimu 1974. godine, nastupala je na brojnim važnijim talijanskim i međunarodnim knji­ževnim manifestacijama. Objavila je dvije zbirke pjesa­ma: "La sommersione" (Uranjanje, 2016.) i "Nel Gasometro" (U Gasometru, 2006.) nominiran za Premio Delfini nagradu i nagrađen Premio Napoli nagradom 2007. godine te preve­den na njemački jezik (Im Gasometer) i nedavno objavljen u bečkoj nakladničkoj kući Korrispondenzen. Također, Sari­ne kratke priče uvrštene su u talijanske antologije 2008. i 2009. godine, a njezina drama "Salomé" objavljena je 2005. godine. Pjesme su joj prevedene na engleski, njemački, slo­venski, španjolski, hrvatski i albanski jezik. Pisala je i ra­dio drame i emisije za RAI Radio 2 i RAI Radio 3, i među osnivačicama je ženskog političkog pokreta “Se non ora quando” (Ako ne sada, kada). Pisala je za talijanske novine L’Unità, a trenutno surađuje s Fondazione Istituto Gramsci i Archivio Storico delle Donne.

 

Organizator 10. međunarodnog festivala suvremene poezije je Brutal – udruga za promicanje kulture i umjetnosti.