14. Kvirinovi poetski susreti

Održava se
04.06.2010.

Tradicionalna pjesnička manifestacija "Kvirinovi poetski susreti" započinje u petak, 4. lipnja 2010. godine u Matici hrvatskoj Sisak, s početkom u 20 sati, dodjelom nagrade i razgovorima o književnom stvaralaštvu Tee Benčić Rimay, a nastavit će se promocijom novog trobroja "Riječi", časopisa za književnost, kulturu i znanost, u kojem je tema broja posvećena dobitnici nagrade. 

Susreti se nastavljaju u Siscia jazz clubu s pjesničko - glazbenom večeri na kojoj će nastupiti Damir Kukuruzović Gipsy Swing Quartet i pjesnici Stanka Gjurić, Božica Zoko, Darija Žilić, Dražen Katunarić, Franjo Nagulov, Milan Fošner, Marina Tomić, Ludwig Bauer, Nataša Nježić i Nikola Tadić.

Kvirinovi poetski susreti najznačajnija su pjesnička manifestacija u Hrvatskoj koju organizira Matica hrvatska Sisak kao jedan od najznačajnijih, uz časopis Riječi, vlastitih programa.

Na Susretima se dodjeljuje Plaketa sv. Kvirina, rad akademskog kipara Zlatka Brkića, kao najveće priznanje jednom od sudionika za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu. Ovu prestižnu nagradu dobili su: Stjepan Vladimir Letinić,(1997) za inicijativu pokretanja Susreta, Tito Bilopavlović (1998.), Miroslav Mađer (1999.), Dragutin Tadijanović (2000.), Zvonimir Mrkonjić (2001.), Zvonko Maković (2002.), Branimir Bošnjak (2003.), Borben Vladović (2004.), Milorad Stojević (2005.), Slavko Jendričko (2006.), Ivan Rogić Nehajev (2007.) i Branko Čegec (2008.).

Na Susretima se dodjeljuju i nagrade za najbolju knjigu poezije autorima do 35. godina starosti pa su ovu nagradu dobili pjesnici: Ivica Prtenjača, Drago Glamuzina, Damir Radić, Romeo Mihaljević, Marijana Radmilović, Ana Brnardić, Marko Pogačar i Franjo Nagulov.

Ovogodišnju nagradu Plaketu sv. Kvirina, posthumno, žiri Zvonimir Mrkonjić, Dražen Katunarić i Ðurđica Vuković, dodijelit će pjesnikinji, kritičarki, esejistici i književnoj teoretičarki Tei Benčić Rimay.

 «Tea Benčić  Rimay dala je pjesmi u prozi tananost hipersenzibilnog rukopisa koji treperi na crtovlju odsutnosti i gdje se grijeh, čega god bio on metafora, nadahnjuje nedovršenosti žudnje. Kao što vrijedi i obrat. Ako je istina da je ova poezija nabijena erotizmom (Dora Kinert Bučan), njega treba tražiti u konkretnom okružju i u graničnosti svakog posjedovanja. Nemiran dan iz bjeline podiže te, ta ljubav prejaka je za javu pa ti upija sve pore sna. Samo ja znam da je ona poput smrti, ta ljubav, što je više pokušavaš udaljiti, bliža je. To je upravo ono što pjesnikinja želi reći kada kaže da je ljubav jača od jave i da tu Snagu dobiva od smrti. Smrt ne uskrisuje ljubav, ali daje poeziji (ljubavi) pravo pred životom, životu usprkos» istaknu će Zvonimir Mrkonjić.