6. Sandorfov Mini maraton: Borba za svakog čovjeka – europska književnost i društveni angažman
Održava se
09.-10.06.2022.
09.-10.06.2022.
![](/img/articleModule/image/oizr6ot7xmipgkayv450o7xc5yq.png)
6. Sandorfov Mini maraton, dvodnevna manifestacija tijekom koje će biti predstavljeni novi Sandorfovi književni prijevodi, održat će se 9. i 10. lipnja u Zagrebu, u Knjižnici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5) i u književnom klubu Booksa (Martićeva 14d).
Ovogodišnji Mini maraton naslovljen je Borba za svakog čovjeka – europska književnost i društveni angažman.
Prijevode svojih knjiga predstavit će belgijska strip autorica Judith Vanistendael, talijanska autorica Marta Barone, norveška autorica Monica Isakstuen, bosanskohercegovačka autorica Lejla Kalamujić (prijevod na engleski) i grčki autor Nikos Hrisos.
Program 6. Sandorfovog Mini maratona
![](https://www.mvinfo.hr/_mvshop/public/data/image/2/14140.jpg)
![](https://www.mvinfo.hr/_mvshop/public/data/image/2/14065.jpg)
9.6. Prva etapa: (auto)biografsko
Knjižnica Bogdana Ogrizovića
- 17 sati, predstavljanje autorskog stripa "Djevojka i crnac" belgijske autorice Judith Vanistendael
Sudjeluju Judith Vanistendael (online), prevoditeljica Romana Perečinec, urednik Darko Milošić i izdavač Ivan Sršen.
'Djevojka i crnac' dvodijelni je strip flamanske umjetnice Judith Vanistendael o neobičnom ljubavnom odnosu Sofie i Aboua, koji je iz političkih razloga pobjegao iz Togoa, i traži azil u Belgiji. U pozadini intimne priče naziremo širu sliku kompleksnog odnosa dviju kultura i dvaju kontinenata, te saznajemo o razlozima zbog kojih ljudi imigriraju u Europu.
Judith Vanistendael (1974.) je ilustratorica, autorica stripova i grafičkih romana. Studirala je na Hochschule der Kunste u Berlinu i na Sveučilištu u Gentu. Diplomirala je na umjetničkoj školi Sint Lukas u Bruxellesu. Njezin grafički roman Toen David zijn stem verloor (Kad je David izgubio glas) nominiran je za Eisnerovu nagradu, a poluautobiografski grafički roman De maagd en de neger (Djevojka i crnac) bio je nominiran za prestižnu Veliku nagradu Angoulêmea i preveden je na nekoliko jezika. Judith Vanistendael živi u Bruxellesu.
- 18 sati, predstavljanje romana "Potopljeni grad" talijanske autorice Marte Barone
Sudjeluju Marta Barone (online), urednici Darko Milošić i Matko Abramić te izdavač Ivan Sršen.
Autorica doznaje da joj je pokojni otac bio povezan s ilegalnim terorističkim francijama u Torinu 1970-ih i tu započinje njezina potraga... U ostavštini pronalazi dokumente sa suđenja, i poduzima sve ne bi li rekonstruirala cjelovit očev portret. Tko je bio taj neznanac, vječito na strani poraženih, liječnik koji je uvijek pokušavao nekoga spasiti, koji je služio zatvorsku kaznu zbog pomaganja oružanoj skupini?
Marta Barone (Torino, 1987.) talijanska je spisateljica. Studirala je komparativnu književnost, radi kao urednica i prevoditeljica. Objavila je tri knjige za djecu, a 2020. je debitirala romanom "Potopoljeni grad" u kojem je glavni lik njezin otac Leonardo, pripadnik ekstremne ljevice tijekom talijanskih “olovnih godina”. Roman je bio u finalu prestižne nagrade Strega, a osvojio je nacionalne književne nagrade Fiesole narrativa Under 40 i Elio Vittorini. Marta Barone živi i radi u Torinu.
![](https://www.mvinfo.hr/_mvshop/public/data/image/2/14045.jpg)
![](https://www.mvinfo.hr/_mvshop/public/data/image/2/14143.jpg)
![](https://www.mvinfo.hr/_mvshop/public/data/image/2/14144.jpg)
10.6. Druga etapa: neuralgične točke
Književni klub Booksa
- 18 sati, predstavljanje romana "Bijes" norveške autorice Monice Isakstuen
Sudjeluju Monica Isakstuen (online), prevoditeljica Željka Černok (online), urednici Darko Milošić i Matko Abramić.
U romanu "Bijes" Monica Isakstuen bavi se rijetko propitivanom temom: nekontroliranim naletima bijesa, osjećajem gubitka identiteta i enormnim stresom kojem su izloženi roditelji, ponajprije majke, u obiteljima s više djece.
Monica Isakstuen (1976.) prvi roman "Avstand" (Udaljenost) objavila je 2009. godine. Njezin roman iz 2014. "Om igjen" (Ponovo) o pijanistici Joyce Hatto i najvećoj prijevari u klasičnoj glazbi proglašen je u Norveškoj romanom godine. Godine 2016. dobila je najugledniju norvešku nagradu za književnost Brageprisen za roman "Vær snill med dyrene" (Budite dobri prema životinjama) koji se u Norveškoj smatra jednim od najboljih romana o razvodu ikad napisanih. Roman "Rase" (Bijes) objavljen je 2018., a roman "Mine venner" (Moji prijatelji) 2021. godine. Njezine knjige i kazališni komadi prevedeni su na više jezika.
- 19 sati, predstavljanje engleskog prijevoda knjige "Zovite me Esteban" (Call Me Esteban) Lejle Kalamujić
Sudjeluju: Lejla Kalamujić, novinar i pisac Jonathan Bousfield i izdavač Ivan Sršen.
U knjizi mlada pripovjedačica opisuje epizode iz djetinjstva u vrijeme ratova u ex-Yu i pritom traga za slikom majke koja je preminula dok je ona bila malo dijete.
Lejla Kalamujić rođena je 1980. godine u Sarajevu, gdje i danas živi. Diplomirala na Odsjeku za filozofiju i sociologiju. Autorica je dve zbirke priča “Anatomija osmijeha” i “Zovite me Esteban”. Objavljuje prozu, eseje i kritike u časopisima i na web-portalima u BiH i regiji. Knjiga “Zovite me Esteban” dobila je nagradu “Edo Budiša“ za najbolju zbirku kratkih priča u 2015. godini, a bila je i u užem izboru kao bosanskohercegovački kandidat za Europsku književnu nagradu 2016. godine.
- 20 sati, dobitnik Nagrade Europske unije za književnost
Predstavljanje knjige "Novi dan" grčkog autora Nikosa Hrisosa
Sudjeluju Nikos Hrisos, urednici Darko Milošić, Matko Abramić te izdavač Ivan Sršen.
Kroz labirint sudbina atenskih beskućnika autor gradi alegorijsku priču o raspadu zapadnih vrijednosti...
Nikos Hrisos je rođen 1972. godine u Ateni, gdje je studirao biologiju i režiju. Njegov prvi roman "Tajna posljednje stranice" objavljen je 2009. godine. Pripovijetke su mu objavljivane u raznim kolektivnim izdanjima, a 2019. njegovom romanu "Novi dan" dodijeljena je Nagrada Europske unije za književnost. U svom gradu drži antikvarijat knjiga Paleobibliopoleio (Oldbooks.gr) od 2001. godine.