Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Preporuka • Piše: Marija Ott Franolić • 11.01.2022.

Čitajte djeci: Slikovnice o ekologiji

Ilustracija: Moderna vremena

Već i vrapci na grani znaju da je Zemlja previše zagađena i da je krajnji čas da prestanemo s prevelikom proizvodnjom, potrošnjom stvari i stvaranjem otpada. No kako biste se konkretnije uputili u tu temu i započeli ozbiljnije razgovore s djecom, pogledajte s njima dokumentarni film A life on our planet (2020). Prirodoslovac David Attenborough, čovjek koji je cijeli svijet upoznao s prirodom, koji je milijunima gledatelja na popularan ali kvalitetan način približio biljni i životinjski svijet, sada u 93. godini progovara o dramatičnim klimatskim promjenama koje su se dogodile za njegovog životnog vijeka. 

Djeca će u ovom filmu upoznati jednog znatiželjnog čovjeka punog duha i entuzijazma koji objašnjava da su ga od mladosti zanimale životinje i biljke, fosili, i uopće način na koji priroda funkcionira. Ovdje se krije dobra pouka za djecu – postoje ljudi koji su čitav život posvetili svojoj strasti. Znatiželja i strast su zarazne – život nije bubanje suhih podataka i skupljanje diploma – za one koji vole ono što rade najljepši su trenuci otkrivanja novih sadržaja, postavljanja novih pitanja, uživanja u novom znanju kojim nadograđujemo ono što nam je poznato. Život u kojem je posao obaveza je naporan, stoga bismo trebali željeti da naša djeca upoznaju ove svjetlucave momente entuzijazma kojima će ih dovesti prvo mašta, a zatim trud i zalaganje. 

Film o šteti koju je planeti nanijela ljudska aktivnost je deprimantan i tužan, iako ga je Attenborough pokušao završiti optimistično. Ali djeca će ga razumjeti – svidjet će im se fascinantne snimke životinja, a dok ih gledaju, možete im pojednostaviti sadržaj. Neke stvari koje Attenborough govori vrlo su dramatične (izlovili smo 90% velikih riba iz oceana!). Suočava nas i s brojkama nad kojima se zaista možemo zamisliti – 1937. na svijetu je živjelo 2,3 bilijuna ljudi i bilo je 66% divljega života. Do 2020. stanovništvo je naraslo do 7,8 bilijuna – a divljega je života ostalo samo 35%!

Stoga je jasno da će iduće generacije dočekati nepravda – činjenica da smo im mi – prethodne generacije – ostavile planet u takvom stanju. Attenborough navodi da bi do 2100. naš začudno prekrasni, zeleni planet, koji nam je omogućio sve što imamo, sve što znamo – mogao postati praktično nenastanjiv, dakle mjesto na kojem nije moguće živjeti. 

Zato čitajte djeci slikovnice o prirodi i ekologiji, kako bi od početka shvatili važnost bioraznolikosti, brinuli za životinje i biljke, i razmišljali što oni sami mogu učiniti kako bi život na planeti bio ljepši, zeleniji, održiviji.

POTRAGA 
Bruno Kuman & Ivana Guljašević

Igubuka, 2014.

Bruno Kuman i Ivana Guljašević dobro su nam poznati duo, osobito pamtim njihove slikovnice „Pauk praško“ i „Riblja Škola“. Ovo je priča o jednom psu koji više nije želio trpjeti buku, smog i smeće u gradu, te je krenuo tražiti čistu livadu na kojoj bi mogao uživati. Putem je sreo razne životinje – sove, kita, pingvine i devu – i svi su zajedno krenuli u potragu za nekim čišćim mjestom. Na kraju ga zapravo ne nalaze... Jedna je pouka ove priče dirljiva – da su se životinje ujedinile ne bi li jedne drugima pomogle riješiti zajedničku muku, a druga nije tako dopadljiva – činjenica da nisu našle čisto mjesto, nego su ga morale same očistiti. Ilustracije Ivane Guljašević povremeno su vrlo duhovite – možete zajedno s djecom uočavati detalje – životinje kita prenose u loncu vode, a pingvini se kreću na skejtbordu!

Potraga je odlična prilika za razgovore s djecom o različitim životinjama i njihovim raznolikim prirodnim staništima, idealna za pitanja gdje živi koja životinja i čime se hrani. Nudi mnogo materijala za razmišljanje: zašto životinjama smeta smeće? Smeta li i ljudima? Što možemo učiniti da bi more bilo čišće, da u pustinji ne bi bilo smeća, da životinje ne bi bile nesretne? Djeca će se susresti i s neobičnom riječi oaza (koja je zapravo dosta teška za izgovoriti, probajte!). 

Potraga je napisana velikim tiskanim slovima, pa je oni koji počinju čitati mogu pokušati sami svladati, a po priči je snimljen i crtić.

ZDRAVO, ZDRAVO 
Brendan Wenzel 

(prev. Lara Hölbling Matković, ArTresor Naklada 2019.)

Ova slikovnica s vrlo malo riječi, pogodna i za mlađu djecu, suptilno nas podsjeća da je ljepota uvijek u različitosti, a u prirodi – čar je u bioraznolikosti. Čim otvorimo knjigu, već nas na predlistu dočekuje raznoliko životinjsko društvo – sivo poput sjena – to je dobra prilika da djeca pokušaju prepoznati životinje samo po obliku, a odgovori će ih dočekati otraga. Divne ilustracije bogatih i slojevitih tekstura američkog ilustratora Brendana Wenzela, neobičudne u svojoj jednostavnosti – prikazuju šarolikost životinjskog svijeta, ali i povezanost životinja međusobno, te suovisnost životinjskog i ljudskog svijeta. Slikovnica je prostranog duguljastog formata koji nekim životinjama omogućuje da se baš lijepo prošire po stranici! 

Na kraju pisac u kratkoj bilješci upozorava da su mnoge od ovih životinja ugrožene, a sve što mi trebamo učiniti jest upoznati se s njima, uputiti se na njihove probleme: krenuti od zdravo! A koga sve tu možete pozdraviti, to je fascinantno – primjerice sundskog ljuskavca, velikog kazuara, trorogog kameleona, plavog morfa i ogrličastu fromiju!

Prijevod je odličan – donosi nam riječi koje (pre)rijetko koristimo, počevši već od naslova u kojem je nepravedno zanemareni pozdrav 'zdravo'. Možete dijete upitati kakvi su ljudi koji su 'smjeli' – i koji bi bio sinonim za tu riječ? Imat ćete priliku komentirati i riječ kočoperje i što znači 'kočoperiti se'. 

Zdravo, zdravo rijedak je dragulj, suptilni spoj umjetnosti i aktivizma, točno ono što nam je potrebno – nježno osvještavanje problema kroz umjetnost, bez da nas netko šopa ideologijom i time ponekad i odalečuje od inače plemenitih i nužnih ideja.  

OTOK
Ksenija Kušec i Kristina Mareković
Semafora, 2018. 

Radnja ove slikovnice događa se u nama bliskoj budućnosti, kada je Zemlja na neki način već umrla. Unuka stiže baki na otok, a nakon ekološke kataklizme otočki se život jako promijenio. More je potopilo skoro sve kuće, ostale su samo one sagrađene na brdu. Nekolicina preostalih otočana može prošetati jer je zrak bolji nego u gradovima, no posvuda je suha zemlja, više nema mediteranskih trava. Taj je strašan sadržaj ispripovijedan normalnim, neproblematičnim tonom, i to cijeloj priči daje neku uvjerljivost i zlokobnost. Baka se usput prisjeća i prijašnjeg života – kad je na otoku postojalo žuto cvijeće, a u moru su živjele ribe. 

Osobito je strašno kad shvatite da djevojčica ne može staviti stvari u perspektivu – jer je previše mlada i za nju postoji samo vrijeme nakon kataklizme. Ona poznaje samo more prezagađeno za kupanje i za ribe, samo vodu koja se pročišćava s tabletama, samo nebo bez ptica na kojem se ne vidi sunce, a „okoliš se više ne čuva, jer od toga nema koristi“. Ovo je napeta priča s nizom zanimljivih detalja za razgovor s djecom: što se sve trebalo dogoditi da bi se život toliko promijenio? I može li nam nedostajati nešto što nikad nismo imali?

Ilustracije bi mogle biti i atraktivnije, ali priča je toliko dobra da se to može zanemariti. Osim toga, relativno shematske ilustracije možda su tu namjerno, ne bi li prikazale da je nakon kataklizme umjetnost nemoguća, da je potreba za lijepim nestala, te da će tmurna budućnost biti zadovoljna i šablonom.  

SOFIJA TVRDOGLAVICA, BUDUĆA PREDSJEDNICA 
Andrea Beaty & David Roberts

(prev. Ozren Doležal, Profil, 2020.)

Sofija tvrdoglavica, buduća predsjednica Beaty Andrea

Često s nekim razgovaramo, žalimo se na postojeću situaciju, ali rijetko kad nešto zaista i poduzmemo da bi se nešto promijenilo. No malena Sofija nije se dala smesti – slučajno je u svom susjedstvu nabasala na veliko odlagalište smeća koje joj se činilo ružno i opasno, i pokrenula se da se na tom mjestu izgradi novi, zeleni park. Prvo je o svojoj namjeri obavijestila susjede – no oni su se pokazali inertnima, rekavši joj da im se javi kad nešto poduzme. Nakon što je kratko očajavala – kako će sama, ta ona je dijete? – ipak se hrabro uputila u ured gradonačelnika. I tamo su je skoro otpilili, no ona se nije dala, išla je od vrata do vrata ne bi li ostvarila svoj naum…

Ponekad su volja i trud jedne osobe dovoljni da se puno promijeni, demokracija i služi tome da se glas svih građana i građanki čuje – tako bi barem trebalo biti. Ova lijepa rimovana priča u vrlo dobrom prijevodu djecu će podsjetiti da su i oni važni koliko god bili mladi, te da se i njihove ideje mogu pretvoriti u konkretne promjene. 

Za buduće generacije bit će važno osvijestiti da velike promjene često kreću upravo od lokalnih inicijativa. U stvarnom je životu švedska klimatska aktivistkinja Greta Thunberg i dokazala da se motivacija jedne osobe dugoročno može pretvoriti u globalni pokret – ona je postala konkretno lice, gotovo zaštitni znak klimatskih promjena. O slikovnicama o Greti pisala sam za Brickzine.

ALBA, RIBA KOJA ŽIVI STO GODINA   
Lara Hawthorne

(prev. Nataša Ozmec, Planetopija, 2019.)

Alba - riba koja živi sto godina Hawthorne Lara

Alba živi na koraljnom grebenu već stotinu godina i za svoga je životnog vijeka u svom staništu vidjela brojne promjene – sve je teže pronalazila lijepe stvari, počelo ju je okruživati brdo nepoznatih, ružnih predmeta. Koraljni grad počeo se mijenjati, boje su mu izblijedile, a i njezini su prijatelji počeli odlaziti – toliko ih je otišlo da više nije imala s kime slaviti rođendan, pa je i ona krenula u nepoznato… I tamo je završila u neobičnom duguljastom predmetu – običnoj plastičnoj boci, iz koje više nije mogla izaći! 

Ovo je vrlo potresna priča o temi za koju možda premalo hajemo – zamislite sve te životinje koje u moru mogu progutati plastičnu vrećicu (misleći da je meduza!) i ugušiti se, upasti u bocu, ozlijediti se na oštru plastiku i tko zna što sve još. Albina nas sudbina podsjeća da plastiku trebamo koristiti samo kad je zaista nužno, i da trebamo paziti kako je odlažemo da ne bi završila u prirodi. Kraj je optimističan, može se čitati kao poziv na akciju i zajedništvo koje možete komentirati s djecom: „cijeli se grad udružio kako bi očistio nered“. 

Na kraju slikovnice nalaze se savjeti naslovljeni „Kako možemo sačuvati more“ – šteta što su toliko šturi, no možda je to dobra prilika da djeca pokušaju sama smišljati dodatne načine kako bi oni sami pomogli moru i morskim životinjama.  

10 IDEJA ZA SPAS PLANETA
Giuseppe D'Anna & Clarissa Corradin

(prev. Paula Jurišić, Profil, 2021.)

10 ideja za spas planeta D'Anna Giuseppe

U ovoj ćete slikovnici naći objašnjenje osnovnih pojmova vezanih za ekologiju – ispušni plinovi, solarna energija, biorazgradivi materijali, reciklaža i sl. Tu se nalaze i konkretni savjeti što svako dijete može učiniti kako bi pomoglo u borbi protiv zagađenja: može koristiti manje plastike (razmislite što se sve može napraviti od iskorištene plastike koju već imate kod kuće, umjesto da je bacite?). Može se upoznati s biorazgradivim materijalima, odvajati otpad, hraniti se sezonski, štedjeti energiju i vodu, voziti se biciklom, poštivati divlje životinje i čuvati njihova staništa. No najvažnije je da svi skupa kupujemo i bacamo manje stvari jer tvornice proizvode puno ugljikovog dioksida. 

Tu ćete saznati neke šokantne podatke – svake godine u moru završi osam milijuna tona plastike! Žvakača guma bačena na tlo ostaje ondje pet godina! Svaka osoba na planetu prosječno proizvede jedan kilogram otpada dnevno!

Komentirajte s djecom zašto trebamo reciklirati? Jer od plastike dobivamo flis, od stakla se pravi umjetna trava, ostaci hrane postaju kompost, a reciklirani se papir može ponovo koristiti, za nove knjige i bilježnice. Stare čarape mogu postati igračke, samo im trebate staviti oči i pustiti mašti na volju… 

Ova slikovnica može biti dobro polazište za daljnja čitanja i istraživanja – koje su divlje životinje, gdje žive i zašto su ugrožene? Koji su to dijelovi svijeta u kojima voda ne teče iz slavine? Što su to solarni paneli i kako rade?

Za konkretne savjete o recikliranju i zaštiti prirode pogledajte i seriju slikovnica Marice Milčec i Darija Kukića: Zraka trebam, hitno!, Nije smeće sve za vreće! i Zatvori vodu!, sve u izdanju Školske knjige iz 2006. g. 
 

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –