Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Kritika • Piše: Vesna Solar • 24.01.2020.

Delia Owens : Djevojka iz močvare

Delia Owens: Djevojka iz močvare

Djevojka iz močvare Owens Delia

Kada je 2018. Delia Owens predala izdavaču svoj prvi roman, "Djevojka iz močvare", on je zaključio kako se radi o „malom romanu“ i objavio ga u nekih 27000 primjeraka. Onda je uslijedio iznenađenje: djelo se brzo uspelo na New York Timesovu listu bestselera i tamo ostalo poduže vrijeme. Do danas je prodano u četiri milijuna primjeraka. Kako se ta preobrazba u neočekivani hit dogodila?

Svemu su uvelike pomogli mediji. Popularna glumica Reese Witherspoon je "Djevojku iz močvare" izabrala za knjigu mjeseca svog knjižnog kluba; roman ju je oduševio. No, ma kako daleko doprla riječ celebrityja, njena moć ipak nije tolika da stvori književni hit ex nihilo. Sam roman naime na neobičan način govori o dva velika problema koja muče suvremenog čovjeka. A kako su te teme obrađene na lako čitljiv način, čini se da je to bila dobra podloga za neočekivano stvaranje bestselera.

Delia Owens po struci je biolog, i nije neobično da je tema njenog romana usko vezana uz prirodu. "Djevojka iz močvare" opisuje život Kye Clark u rasponu od njene šeste godine do smrti, a najveći dio romana bavi se Kyjinim odrastanjem i mladošću u močvarama Sjeverne Karoline pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća. Priča počinje 1952. raspadom Kyjine obitelji do kojeg dolazi zbog očeva alkoholizma. Malo-pomalo, svi članovi porodice napuštaju Kyju i sa deset godina ona ostaje prepuštena sama sebi. Sposobna i snalažljiva, djevojčica uzgaja povrće u vrtu i sakuplja školjke, koje onda prodaje, i tako dolazi do nekog novca. Razvija poseban odnos s biljkama i životinjama močvare, pa joj život u izolaciji ne pada tako teško: priroda zamjenjuje ljudsko društvo, koje Kya uglavnom izbjegava. Kako godine prolaze, Kyju sve više muči samoća. Zato već kao odrasla počinje dvije uzastopne ljubavne veze sa dva lokalna mladića, Tateom i Chaseom, no stvari se ne odvijaju onako kako mlada žena želi. Kada je 1969. Chase pronađen mrtav u močvari i nitko ne zna kako se to dogodilo, počinje drugi dio romana koji se bavi suđenjem Kyji za umorstvo Chasea, što ona uporno poriče….

Veza čovjeka i prirode nije u "Djevojci iz močvare" samo ključna tema i prilika za razvijanje junakinjinog karaktera, nego doista osnovni uvjet Kyjinog preživljavanja. Ona mora naučiti promatrati svoju okolinu na način na koji je to suvremeni čovjek zaboravio. No, ne radi se samo o tome; odnos Kyje i prirode u romanu se razvija na nekoliko razina. Osnovna razina samog života provedena je u dva smjera. Priroda joj najprije omogućuje hranu, a onda i izvor prihoda u obliku prodaje školjaka. Autorica je, naime, svjesna da čovjek ne može sam preživjeti u divljini, zato uvodi motiv novca za potrepštine koje Kye ne može naći u prirodi. Na drugoj razini odnosa Kyje i močvare priroda joj je prijateljica, pa tako na neki način zamjenjuje ljudsko društvo. Močvarne životinje s vremenom Kyju prihvaćaju kao svoju i ne boje je se. Na trećoj razini priroda je izvor spoznaje. Promatranje ptica, riba i biljaka jedna je od Kyjinih omiljenih zabava, a to prerasta i u nešto više. Bogatstvo i raznolikost močvare junakinja romana polako počinje sistematizirati i klasificirati, pa se s vremenom razvija u samoukog biologa. U tom aspektu njihovog odnosa, Kyja stoji nasuprot prirodi, no ponašanje životinja služi joj kao analogija za ljudsko. Prirodu se shvaća kao paralelu civilizaciji.

Tu tezu zastupa Kyjina verzija etologije, znanosti o ponašanju životinja, a najjasnije je prisutna u jednom članku iz časopisa o biologiji. Članak, koji čita odrasla Kya, opisuje kako manje uspješni mužjaci žabe uspijevaju prevariti ženke raznim taktikama pretvaranja da se pare s njima. Kya to shvaća kao metaforu za ono što se njoj dogodilo u pokušaju veze s Tateom i Chaseom. Oba su se naime prikazivali boljim nego što jesu. U tom smislu, priroda je opet Kyina učiteljica.

Ma kako složen bio odnos Kye i močvare, on ipak naglašava činjenicu da je Kya čovjek. Ona nije nikakav novi Mogwli, a još manje Tarzan, pa ju životinje i bilje ne mogu dokraja ispuniti. Odnos s močvarom predstavlja temelj na kojem ona gradi nešto poput višeg stupnja ljudskosti nego je onaj kojeg razvijaju stanovnici obližnjeg gradića Barkley Cove. U neku ruku je paradoksalno da upravo odrastanje u prirodi omogućuje Kyji da postane pravi čovjek, odnosno visoko moralan čovjek bez predrasuda prema drugima. Djevojka iz močvare u tom je smislu oličenje rousseauovske teze o civilizaciji koja ne samo da ljudskosti ne doprinosi, nego joj šteti. No, iz toga slijede dva bitna problema.

Prvi se odnosi na činjenicu da se Kyia shvaća boljim čovjekom od ostalih ljudi. No, to se u romanu vodi do razine fantastike. Radi se naime o znanstvenim uspjesima koje ona s vremenom stječe. Kya se stalno samoobrazuje, pa tako sa 22 godine objavljuje i prvu knjigu o biljkama iz močvare. No, čini se da sve to za Deliu Owens nije dovoljno, pa Kya pod kraj života stječe i počasni doktorat. Sam kraja romana otkriva kako je Kya čitav život pisala i pjesme. Svim time se roman opasno približava fantastici te iznevjerava vlastitu osnovnu tezu o vezi s prirodom. Nije, dakle, dovoljno složen i bogat odnos s močvarom koji onda omogućuje i izniman Kyjin unutarnji život, nego ona mora, da tako kažemo, pobijediti i na razini civilizacije, na onoj razini koju razumiju i stanovnici obližnjeg gradića. I u toj točki se sve ruši, jer postaje nemoguće.  

Drugi je problem s kojim se suočava roman u cjelini činjenica da slavna Rousseuova teza o napretku civilizacije koji priječi razvoj humanosti pripada romantizmu. Kada se danas oživi, ona djeluje sentimentalno, što znači da i čitav roman dobiva notu sentimentalnosti. Iako su poetski opisi bilja i životinja jedan od najuspjelijih elemenata djela, priroda je u cjelini shvaćena odviše idealistički. Močvara, recimo, nikad izravno ne prijeti Kyjinom opstanku.  Iako govori o dubokoj vezi čovjeka i prirodnog svijeta, "Djevojka iz močvare" se udaljava od iole realističnog shvaćanja biljaka i životinja i sve više prelazi u neku vrstu idile, što je u suprotnosti sa složenošću odnosa koji opisuje. Roman zapravo ne uspijeva obraniti teze koje sam zastupa.

Neuvjerljivosti djela doprinosi i karakterizacija likova. Jedino je Kyjin lik potpuno razvijen, a ostali su svedeni na kratke opise i crno-bijele karaktere. Tako je jedan njezin udvarač dobar, a drugi loš. Kako značajnu ulogu u Kyjinom odrastanju imaju i stanovnici Barkley Covea, i njih se može svrstati u dva tabora, ovisno o tome jesu li njezini pomagači ili njezini protivnici. Pri tome su Kyjini pomagači, prvenstveno crni bračni par Jumpin i Mabel, i sami progonjeni jer su „drugačiji“. U vremenu o kojem pripovijeda roman, između 1952. i 1970., rasna segregacija još nije bila zakonski zabranjena u SAD. Zato crnci u Barkley Coveu žive u posebnom predgrađu i ne druže se bijelcima, koji ih preziru. Jumpn i Mabel stoga mogu razumjeti Kyjiu i pristupiti joj bez predrasuda, dok je ostali iz gradića ismijavaju kao „prljavu“ i „odvratnu“.

Kako se "Djevojka u močvari" odvija između 1952. i 1970., neke ju kritike smatraju i povijesnim romanom, jer opisuje način na koji se tada živjelo u Barkley Coveu. Ipak, ne radi se o nekom realističnom prikazu tog doba, nego se problematika netrpeljivosti prema onima koji su drugačiji prebacuje u prošlost. Time se pokušava uspostaviti paralela sa sadašnjim vremenom, kada su crnci i bijelci po zakonu jednaki, te se prešutno smatra kako je danas stanje bolje. No, odnos prema onima Drugima danas je problematičniji nego ikad, a predrasude prema drugoj boji kože i prema onima koje ne razumijemo itekako su žive. Kyjiu u Barkey Coveu svi smatraju polu-čovjekom i nedostojnom prijateljstva i, a sve to samo zato što je njezin život bitno drugačiji od njihovog. To je i razlog uvođenja svih onih pretjerivanja u Kyjinm uspjesima. Želi se naime objasniti kako nijedna od navodnih optužbi protiv nje ne stoji, a to se onda prenosi i na univerzalnu nužnost tolerancije Drugih. 

Na gomili se predrasuda temelji drugi rukavac radnje romana. Prvi je naime posvećen Kyji i prirodi, a drugi se bavi istragom smrti mladića Chase Andrewsa. Nađen je mrtav bez tragova nasilja, pa se najprije čini da je sve nesreća, no raspitivanje policije vodi do Kyjine veze sa Chaseom i njezinog hapšenja. Paralelno pripovijedanje priče o Kyjinom odrastanju i mladosti i priča o policijskoj istrazi oživljava djelo i unosi dodatnu napetost. Drugi dio romana gotovo u cijelosti opisuje suđenje za umorstvo. Iako je sudski proces, u kojem je Kya optužena za umorstvo, opisan zanimljivo, čitavo to prebacivanje u žanr krimića nije uspjelo izvedeno. Ima se dojam da je na prvu priču naprosto nakalemljena druga, s kojom, stilski gledano, gotovo i da nema poveznica. Osim toga, uvođenje problematike umorstva u priču o odnosu čovjeka i prirode daje naslutiti kako je autorica smatrala da sam opis odrastanja u divljini nije dovoljan za čitav roman. Iako je konačno rasvjetljavanje Chaseove smrti doista neočekivano, pažljiviji pogled otkriva kako se stvari baš nikako nisu mogle odigrati onako kako je opisano.

Sve navedene zamjerke djelu postale su, paradoksalno, i osnova njegove velike čitanosti. "Djevojka iz močvare" ima i nesumnjive kvalitete, poput minucioznog opisa razvoja odnosa Kyie i močvare te poetskih opisa prirode. Osim toga, priča o odrastanju u divljini neobična je i zanimljiva, a Kya uspijeva izrasti u junakinju. Roman tematizira odnos prema prirodi i odnos prema drugima i drugačijima, a to su dva velika problema s kojima se susreće suvremeni čovjek. No, to progovaranje nije, da tako kažemo, izvedeno dokraja. O tim se odnosima govori, ali na pomalo sentimentalan i ne uvijek uvjerljiv način. Čak i Kyjina veza s močvarom povremeno djeluje odviše romantično. Tom sentimentalizacijom odnosa sa prirodom prvotni problem gubi svoju oštrinu. Odnos prema drugima sveden je na crno-bijelu polarizaciju. Čini se da je Delia Owens smatrala da je za uspjeh bilo kojeg djela danas nužan element zločina, pa se zato on i uvodi u drugom dijelu. No, kako za vrijeme suđenja Kyjinih unutarnjih monologa potpuno nestaje i sve je podređeno izvještaju iz sudnice, dobiva se dojam kako je to sasvim novi roman, koji jedva da ima veze s onim što se događalo prije. Zahtjevnijem čitatelju "Djevojka iz močvare" povremeno je i dosadna; često joj nedostaje unutarnje napetosti. Opis života Kyje Clark ne ujedinjuje aspekte idile, Bildungsromana, ljubića i krimića na uspješan način.

Djelu se može uputiti čitav niz zamjerki, a sve su one rezultat pomnog čitanja zahtjevnog čitatelja. No, pretežiti dio čitateljske publike savršeno je zadovoljan šarmantno napisanom knjigom koja pripovijeda neobičnu i dirljivu priču. Roman Delie Owens iznimno se dopao onima kojima je književnost način razonode i onima koje ne zanima pretjerano upravo ono književno u samom djelu. Zato je sud široke publike vrlo pozitivan, dok je kritika suzdržana u ocjenama te je vrlo daleko od ocjena da je to „knjiga godine“ i sl. Jer "Djevojka iz močvare" svoj veliki uspjeh u najvećoj mjeri  ipak duguje nekim drugim, a manje vlastitim književnim vrijednostima. 
 

Delia Owens

Djevojka iz močvare

  • Prijevod: Petra Pugar
  • Vorto Palabra 10/2019.
  • 360 str., meki uvez
  • ISBN 9789538230332
  • Cijena: 17.12 eur
    Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro

Roman 'Djevojka iz močvare' Delie Owens od samozatajnog se debitantskog djela prometnuo u svjetski megahit, s više od milijun prodanih primjeraka u godini nakon objavljivanja. Autorska prava prodana su u 23 zemlje, a publika je roman nagradila s Goodreads Choice Awards za najbolju povijesnu beletristiku. Autorica je pronašla dobitnu formulu - priča je to o odrastanju i ljubavi, ali i dirljiva oda prirodi i preživljavanju pod njezinim okriljem.

 

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –