Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Vijest • Piše: MV Info • 10.03.2022.

Dobitnica Goranovog vijenca je Vesna Biga, a Gorana za mlade pjesnike Patrik Gregurec

Dobitnica Goranovog vijenca za ukupan doprinos pjesničkoj umjetnosti je pjesnikinja Vesna Biga, a Gorana za mlade pjesnike dobio je Patrik Gregurec za pjesnički pod naslovom Špaga.

Nagrade će im biti dodijeljene 21. 3. u 12 sati u Domu kulture u Lukovdolu, rodnom mjestu Ivana Gorana Kovačića, na njegov rođendan i prvi dan proljeća, koji je ujedno i UNESCO-v svjetski dan poezije.

Naša najstarija i najznačajnija pjesnička manifestacija Goranovo proljeće najavljuje svoje 59. izdanje. Uslijed još uvijek aktivnih pandemijskih ograničenja i nepredvidivosti, festivalski dio 59. Goranovog proljeća iz svoga se standardnog termina seli na 3. 4. i 5. lipanj 2022.

NAGRADA GORANOV VIJENAC

Vesna Biga (foto: Goranovo proljeće)

Nagrada Goranov vijenac dodjeljuje se za cjelokupni pjesnički opus i izniman doprinos hrvatskom pjesništvu, te kao takva predstavlja najznačajnije hrvatsko pjesničko priznanje. Od utemeljenja 1971. godine do 2019. dodjeljivala se svake godine, dok se od 2019. dodjeljuje bijenalno, naizmjenično s Nagradom Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu. Sastoji se od novčanog iznosa, plakete, te samog Vijenca – prepoznatljivog rada Vojina Bakića.
 
Žiri u sastavu: Tomislav Brlek, Ana Brnardić, Nataša Govedić, Ivica Prtenjača i Olja Savičević Ivančević odlučio je Goranov vijenac, bijenalnu nagradu za pjesnički opus i ukupan doprinos hrvatskoj književnosti, dodijeliti Vesni Biga
 
Vesna Biga rođena je 1948. godine u Zagrebu, gdje je završila Filozofski fakultet. Objavljene su joj sljedeće knjige, poezija: Način pjesme, 1996., Uhodeći vlastiti pogled, 2001., Četiri straha, 2001., Ispod kapaka druge rase, 2004., Vidok koža, 2006., Sjenka na uzici, 2009., Žene na putu,  2013., Bijela Panika, 2013., Moram gledati more, 2018., Tijelom u riječ – performans stihom, 2019.; pripovijetke: Oprezne bajke, 1981., Slike iz novog sjećanja, 1987., Dušin vrt, 1995, 2003., Čovjek koji je čeznuo čudo, 1998., Deset dolazaka, 2009.; romani: Iz druge ruke, 1983., Vlasnik smrti, 1987.; dnevnički zapisi: Autobusni ljudi, 1999, 2000., Očekujući noćnog sokola, 2001. Izvedene su joj brojne radiodrame (Premještaj, Vrata, Kućni posjet, Soba, Nesporazum s desetercem, Petero ili tišina, Iz druge ruke, Čovjek koji je čeznuo čudo). 
 
Pjesme, pripovijetke i radiodrame objavljivala je u brojnim časopisima (Forum, Republika, Dometi, Istra, Književna reč, Savremenik, Vidici, Gordogan, Pitanja, Revija, Naši razgledi). Proza i poezija prevođeni su joj na slovenski, makedonski, talijanski, turski, ruski, ukrajinski, poljski, esperanto i engleski jezik. Dobitnica je nagrade na Natječaju za kratku priču Večernjeg lista za pripovijetku „Besanica gđe KS“ (1983). Pjesme i pripovijetke uvrštene su joj u više antologija.

NAGRADA GORAN ZA MLADE PJESNIKE 

Patrik Gregurec (foto: Goranovo proljeće)

Nagrada Goran za mlade pjesnike dodjeljuje se za najbolji rukopis autora/ice do tridesete godine života, koji prethodno nije objavio/la pjesničku knjigu. Utemeljena je 1977. godine. Dodjeljuje se jednom godišnje, na temelju anonimnog natječaja, u okviru pjesničkog festivala Goranovo proljeće. Goran za mlade pjesnike najznačajnije je hrvatsko priznanje za mlade pjesnike/inje, a sastoji se od objave nagrađenog rukopisa u uglednoj biblioteci Novi hrvatski pjesnici, u izdanju SKUD-a Ivan Goran Kovačić.
 
Na ovogodišnji natječaj za nagradu Goran za mlade pjesnike pristiglo je ukupno 60 rukopisa. Žiri koji su činili Damir Radić, Davor Ivankovac i Mateja Jurčević jednoglasno je kao najbolji rukopis izdvojio onaj Patrika Gregurca pod naslovom Špaga.

Uz nagrađeni rukopis pohvaljeni su rukopisi Josipa Čekolja (Dječak pred žetvu), Luke Ivkovića (Gospodar pčela: sedam fragmenata o gospodaru pčela) i Jakoba Filića (Ovdje – proljeće).
 
Patrik Gregurec rođen je 1992. godine u Sisku. Student je prve godine MA studija Dramskog i filmskog pisma na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti. Glumio je u sisačkom Kazalištu Daska. Dramaturg je na ispitnim produkcijama odsjeka Kazališne režije i radiofonije, scenarist kratke igrane serije Svjedok (CROSOL), autor teksta, dramaturg i izvođač u dječjoj lutkarskoj predstavi nastaloj po motivima Epa o Gilgamešu – Genkidu, autor teksta za dječju predstavu Pero, dječak bez sjene (Lutkarski eksperimentalni teatar) te suautor teksta i dramaturg na lutkarskoj predstavi Caffe Kraljevstvo (Kazalište lutaka Zadar). Monolog Jež više nema dilemu izveden mu je u sklopu ZKM-ovog projekta Ako me čuješ, ja ću pričati. Radio je na adaptaciji teksta i dramaturgiji predstave Smrt trgovačkog putnika (Kazalište Virovitica), dramatizirao i adaptirao roman 1984. Georgea Orwella u radiodramu za Hrvatski radio, bio dramaturg na plesnoj predstavi Monomit (ITD, Škvadra) te za kazalište adaptirao roman Branislava Glumca Zagrepčanka (Teatar Erato). Rukopis Špekec pohvaljen mu je na Goranovom proljeću 2020. godine. 

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –