Festival svjetske književnosti razotkriva Claudia Magrisa i Predraga Matvejevića

Održava se
12.09.2013.

Festival svjetske književnosti u petak 13. rujna razotkriva Claudia Magrisa i Predraga Matvejevića. Što je Claudio Magris rekao o "Mediteranskom brevijaru", a što Predrag Matvejević o Magrisovom "Dunavu", saznajte na Tribini Razotrivanje, koju će voditi Seid Serdarević.

Slijedi razgovor na temu "Prvi svjetski rat i književnost" u kojem sudjeluju Erwin Mortier, Vlaho Bogišić i Sibila Petlevski.

U subotu je na festivalskom programu Miljenko Jergović, te Večer klasika na kojoj će Jergović i Erwin Mortier razgovarati o Hugu Clausu.

Program:
13. 9., petak
19.00 ZKM, dvorana Polanec
Razotkrivanje : Claudio Magris i Predrag Matvejević
Moderira: Seid Serdarević

Claudio Magris (Trst, 1939.) prozaist je, kritičar, polihistor i istraživač mikrosvjetova Srednje Europe. Bio je profesor njemačke književnosti na Sveučilištu u Trstu. Nakratko se bavio politikom: od 1994. do 1996. bio je zastupnik u talijanskom parlamentu. Člancima i kolumnama reagira u dnevnim novinama, najčešće u Corriere della Sera.

Najpoznatiji je po Dunavu (1986.), knjizi kroz koju, od izvora do ušća, prati tok središnje europske rijeke esejizirajući povijest svjetova i kultura koji su pokraj nje nastali. Malo nakon talijanske premijere Dunav je objavljen na svim frekventnijim europskim jezicima uključujući i hrvatski te snažno utjecao na kulturne i književne tokove Europe kraja prošlog stoljeća. Magrisovim Dunavom rođen je novi, sintetizirajući multižanr, neka vrsta totalne knjige.

Autor je više od trideset knjiga, među kojima su Nagađanja o sablji (1984.), Stadelmann (1988.), Ono drugo more (1991.) i Mikrokozmi (1997.). Trst je opsesivna Magrisova tema. Svoj grad istražuje u njegovoj prostornoj i vremenskoj dimenziji, inzistirajući na najsitnijim detaljima tršćanskih identiteta.

Claudio Magris dobitnik je brojnih prestižnih nagrada u Italiji i inozemstvu. Primio je nekoliko talijanskih i svjetskih odličja te brojne književne nagrade. Desetak njegovih djela dosad je prevedeno na hrvatski jezik.

***

Predrag Matvejević (Mostar, 1932.) esejist je, profesor romanistike i epistolarist. Do rata je bio profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a zatim iz političkih razloga odlazi u Rim na sveučilište La Sapienza. U to je vrijeme istaknuti politički pisac, komentator ratnih zbivanja i promotor južnoslavenskih pisaca u inozemstvu.

Godine 1974. napisao je otvoreno pismo u kojem je molio od Tita da se povuče i ne prihvaća doživotni mandat predsjednika SFRJ. Izazvao je čuđenje adresata i njegove okoline, ali ne i značajnije posljedice po sebe. Nakon toga piše mnogim europskim vođama. Istaknuti je zagovornik pisaca na robiji, potpisnik bezbrojnih peticija i svjedok obrane na suđenjima.

Objavio je Mediteranski brevijar (1987.), kulturnopovijesni vodič po Mediteranu, svojevrsnu iskaznicu "središnjega mora". Preveden je na više od dvadeset jezika i jedna je od najpoznatijih, ako ne i najpoznatija hrvatska knjiga u svijetu.

Objavio je knjigu svojih razgovora s Krležom, više zbirki epistola, kulturnopovijesni vodič po Veneciji Druga Venecija te knjigu Kruh naš, svojevrsnu euroazijsku povijest kruha.

20.00 Foaje ZKM-a
Gordana Marković (vokal i gitara) i Tomislav Leko (klavijature)

21.00 ZKM, dvorana Polanec
Prvi svjetski rat i književnost
Sudjeluju: Erwin Mortier, Vlaho Bogišić i Sibila Petlevski; moderira Tvrtko Jakovina

***

14. 9., subota
19.00 ZKM, dvorana Polanec
Razotkrivanje : Miljenko Jergović
Moderira: Seid Serdarević

Miljenko Jergović rođen je 1966. u Sarajevu. Prvi tekst u novinama objavio je 1983, a prvu pjesničku zbirku Opservatorija Varšava 1988. Za njegovu zbirku priča Sarajevski Marlboro iz 1994. kritičari smatraju da njome započinje trend tzv. stvarnosne proze. Zatim objavljuje još nekoliko zbirki priča (Mama Leone, Inšallah Madona, Inšallah) te desetak romana, među kojima su Dvori od oraha i Ruta Tannenbaum. Poljski prijevod njegova romana Srda pjeva, u sumrak, na Duhove dobio je 2012. godine u Wroclawu književnu nagradu Angelus za najbolju knjigu Srednje Europe. Djela su mu prevedena na više od dvadeset jezika.

U Jutarnjem listu i na portalu Radio Sarajevo redovito objavljuje eseje o umjetnosti i društvene komentare. Takvim angažmanom, kao što je bio slučaj i s autobiografskom proznom knjigom Otac, posljednjih godina često izaziva neugodne reakcije sredine u kojoj živi i koja nevoljko prihvaća pozive na obavezu pojedinca da se suočava s vlastitim i nacionalnim odgovornostima. Živi na selu nedaleko od Zagreba.

20.00 Foaje ZKM-a
Martina Brnetić (vokal) i Elisa Ribeiro (gitara)

21.00 ZKM, dvorana Polanec
Večer klasika
Sudjeluju: Erwin Mortier i Miljenko Jergović o Hugu Clausu; moderira Roman Simić Bodrožić