Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Kritika • Piše: Dragan Jurak • 25.01.2009.

Imre Kertesz : Dnevnik s galije

Dnevnik s galije Kertész Imre

Sedamdesetih godina Imre Kertesz je u istočnom Berlinu izašao na večeru sa stanovitom "damom iz ministarstva". Navodno, "preživjeli Židov na Njemice djeluje posebno seksualno privlačno“. No u restoranu su uz Kertesza i pratilju ugurali nekog Austrijanca, pa se večer malo raspala u unakrsnim razgovorima. "Ubrzo se i Hitler našao na tapetu, a tome sam povod bio ja. Neugodno su me uvukli u međunjemački jad. Umalo da im nisam rekao: ma dajte, djeco.“

Da nije preživio holokaust Kertesz bi bio Seinfeld. S iskustvom Auschwitza sudbina se okrenula: postao je Preživjeli, a zatim književnik i filozof. Iskustvo holokausta je Kerteszovo literarno ishodište. "Čovjek bez sudbine“, roman kojeg je pisao petnaest godina, ima heliocentrični položaj među njegovim romanima i zapisima. No humor uvijek probija; čak i poslije svega, čak i u Auschwitzu – zbog čega "Čovjek bez sudbine“ dugo vremena nije bio prihvaćen.

U "Dnevniku s galije“ Kertesz zapisuje svoje filozofske misli, bilježi mukotrpno napredovanje romana (dva u trideset godina!), te opisuje posjet Buchenwaldu. U konstalaciji njegove literature "Dnevnik“ zauzima rubno mjesto: on je satelitska pratnja. Ali to ne umanjuje njegovu vrijednost: njegovu osobnost, filozofsku britkost – i njegov izvanredni židovski humor.

Što se tiče postratnih iskustava s Nijemcima Kertesz ih zaokružuje ručkom u zapadno-njemačkom veleposlanstvu osamdesetih. Na pozivnici od kartona krilio se njemački orao. "Da to vidi Adolf Hitler...“ komentira počasni gost.   


( Tekst je prvotno objavljen u Jutarnjem listu )

Imre Kertész

Dnevnik s galije

  • Prijevod: Xenia Detoni
  • Fraktura 10/2008.
  • 264 str., tvrdi uvez s ovitkom
  • ISBN 9789532660586
  • Cijena: 18.45 eur
    Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro
Svoju zbirku zapažanja i filozofskih zapisa nastalih između 1961. i 1991. godine, Imre Kertész naziva “dnevničkim romanom”. U stalnome unutarnjem dijalogu s piscima i filozofima bez kojih nema ni njegova pisanja, Musilom, Kafkom, Camusom, Adornom, Freudom, Ni­et­zscheom i drugima, Kertész ispisuje briljantne stranice koje stoje uz bok njegovih romana, priča i eseja.

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –