Jáchym Topol : Hladnom zemljom

Jáchym Topol: Hladnom zemljom

Noćni posao Topol Jáchym

Jáchyma Topola zovu najmlađim klasikom češke književnosti. Rođen šest godina prije kritične '68., uz Topola se vežu pojmovi undergrounda (unatoč nagrađivanosti), rokenrola te antikomunističkih i generalno aktivističkih aktivnosti.

Upravo ti isti pojmovi (kao i maloprije spomenuta 1968.) često su neki od centralnih motiva njegovih djela, pa tako u sjajnom romanu "Noćni posao" piše o odrastanju u doba revolucije i sovjetskih tenkova u Pragu, progovarajući o naoko  lakoj i bezbrižnoj temi. Mladića Ondra i njegovog mlađeg brata njihov otac odveze iz Praga na selo na granici Njemačke i Poljske, gdje Ondra proživljava prva seksualna iskustva, prolazi test inicijacije kako bi se pridružio bandi mladih delinkvenata i istražuje bunkere iz doba Drugog svjetskog rata. Naizgled idilični narativ podcrtava mnogo mračnih epizoda, počevši od državnih aparata totalitarnih režima i svih vrsta opresije koje dolaze s njima, do recimo, teškog alkoholizma Ondrine majke.

Isti taj mrak i jeza osjete se u romanu "Hladnom zemljom". Priča počinje dok glavni lik (do kraja knjige ostaje neimenovan) vlastitim riječima bježi u Prag mrvicu obavijen tmastim oblakom jer pije dok iza njega grad Terezín bukti. Terezín, za vrijeme Habsburškoga Carstva najmodernija je vojna utvrda, zatim zatvor, a tijekom Drugog svjetskog rata  i tranzitni logor. Upravo su motivi logora tj. holokausta i genocida centralni u Topolovom romanu. Sam je autor više puta napomenuo kako mu je kod narativa koji su se eksplicitno bavili logorima smrti nisu patnja i stradanje bili fascinantni, nego preživljavanje.

Specifičnost Topolove priče o logorima je da ih ne opisuje iz perspektive logoraša ili preživjelog logoraša, nego perspektive mladih ili relativno mladih ljudi koji godinama poslije znatiželjno istražuju ruševine jednog od mnogobrojnih spomenika ljudske okrutnosti. Topol je u jednom razgovoru rekao da mu je bilo neugodno pisati o tome i kako mu je od iznimne važnosti bilo kako preživjeli holokausta gledaju na njegov rad da piše o logorima. Zapravo je tražio svojevrsni blagoslov. Kaže kako mu je židovsko-češki autor Arnošt Lustig isprva rekao kako nema pravo to raditi, ali da je u konačnici došao na njegovo čitanje i rekao kako je roman "Hladnom zemljom" u redu.

Hladnom zemljom Topol Jáchym

Strukturno podijeljen na dva dijela, Topolovo najnovije prozno djelo prati bezimenog glavnog junaka i još nekoliko ljudi u nastojanju da revitaliziraju Terezín i kasnije bjeloruski Katin, a metoda kojom ih nastoje revitalizirati je da turiste privuku tragičnim doživljajima koji obilježavaju ta dva mjesta. I dok je "Hladnom zemljom" svakako satira, roman ne posjeduje nikakvu ili gotovo nikakvu dozu švejkovištine i žovijalnosti. Riječ je o grotesknom, mračnom i ciničnom djelu koje počinje u jarku i plamenu, a završava u mrazu i hladnoći s tračkom nade toliko malenim da graniči sa samozavaravanjem.

Dio romana koji se odvija u Terezinu donekle je vedar (ima nekih natruha zaljubljenosti i entuzijazma), ali svejedno ima nevjerojatno morbidnih trenutaka, poput onog gdje protagonist opisuje iznimno nakaradno samoubojstvo vlastite majke. Bjeloruska epizoda napisana je mahnito, odvija se suludo brzim tempom i mjestimice se teško prati, a opisi policijske države i kaosa u najmanju su ruku jezivi. No, činjenica da se roman teško prati ne znači da je roman traljavo pisan, nego da pruža otpor i traži veći čitateljev angažman.

Fascinantno je kako Topol jednostavnim jezikom uspijeva satkati kratak roman relativno visoke kompleksnosti. I dok stilski možda nije na razini romana "Noćni posao" (a to je možda do činjenice što "Noćni posao" ipak ima dozu magičnog i dječjeg), u romanu "Hladnom zemljom" postoji sasvim dovoljna doza (inteligentnog i crnog) humora da ga učini upečatljivim. Čitatelji će zasigurno zapamtiti opasku kako se Srednja Europa proteže sve do Vladivostoka ili crnohumorne natpise na majicama koji govore: "Theresienstadt. Da je Franz Kafka preživio svoju smrt, ovdje bi ga ubili...".

Odnos Srednje i Istočne Europe također je jedna od stvari koje Topol problematizira. Autor nam preko romana ukazuje na činjenicu da su genocid u Češkoj i Bjelorusiji zanemareni, nedovoljno obrađeni, ako ne i nepostojeći u kolektivnom sjećanju Zapada (s posebnim naglaskom na masakre u Bjelorusiji jer Češka je ipak Srednja Europa), iako "Hladnom zemljom" svakako nije aktivistički roman.

Jáchym Topol uspio je napisati dinamičan, mračan, mjestimice dirljiv te duhovit roman koji putuje iz šašavog u fantazmagorično, iz crnog u još crnji humor i, kao protagonist, od područja s malo nade u područje gdje nada tinja kao neugašeni opušak.

( Ovaj tekst koji se ekskluzivno objavljuje na MV Info portalu zajednički je financiran od strane MV Info i udruge za zaštitu prava nakladnika ZANA )