Kliofest - Nagrade povjesničarima 2018.

Održava se
11.05.2018. u 12h

Središnje događanje Festivala povijesti i sajma knjiga Kliofest 2018. je dodjela nagrada povjesničarima koju su prije četiri godine ustanovili Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti i Društvo za hrvatsku povjesnicu, u nekoliko kategorija, nazvanih po našim istaknutim povjesničarima.

Nagrade će dobitnicima biti uručene u petak, 11. svibnja u 12 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, na Dan povijesti, a ove su godine nagrađeni...

Nagradom Ivan Lučić za životno djelo nagrađen je akademik prof. dr. sc. Nikša Stančić.

Akademik Nikša Stančić rođen je 16. ožujka 1938. u Starom Gradu na Hvaru. Diplomirao je i potom 1979. doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranivši disertaciju Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji (Mihovil Pavlinović i njegov krug do 1869). Od 1968. radio je kao kustos u Povijesnom muzeju Hrvatske, a od 1971. do umirovljenja 2008. bio je zaposlen na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1991. izabran je u zvanje redovitog profesora. Od 2000. je član suradnik, a od 2004. redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Glavni je urednik Akademijina časopisa Rad – Razred za društvene znanosti, a vodio je i Radove Zavoda za hrvatsku povijest.

​Nikša Stančić istražuje hrvatsku povijest 19. stoljeća u njezinu europskom kontekstu, napose povijest nacionalno-integracijskih procesa u sjevernoj Hrvatskoj i Dalmaciji, problematiku nacije i nacionalizma te heraldičku problematiku. Dao je velik doprinos poznavanju hrvatske povijesti 19. stoljeća, ali je velika i važnost njegova opusa u unapređenju metodologije historijskih istraživanja. Svoje je znanstvene radove objavljivao u brojnim  časopisima u zemlji i inozemstvu, a priredio je i nekoliko izdanja izvorne građe te napisao brojne stručne radove, ocjene i prikaze, kao i zapažene polemike.

Objavio je nekoliko autorskih knjiga, među kojima se osobito ističu "Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji (Mihovil Pavlinović i njegov krug do 1869),", Gajeva „Još Horvatska ni propala” iz 1832-33. Ideologija Ljudevita Gaja u pripremnom razdoblju hrvatskog narodnog preporoda te "Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću". Za potonju je knjigu 2002. akademik Stančić dobio Državnu nagradu za znanost.

S Dubravkom Peić Čaldarović objavio je i važnu knjigu "Povijest hrvatskoga grba. Hrvatski grb u mijenama hrvatske povijesti od 14. do početka 21. stoljeća".

Nema dvojbe da je upravo opus Nikše Stančića bio važan za drugačije, suvremenije razumijevanje nacionalno-integracijskih procesa koji su doveli do stvaranja hrvatske nacije, ali i da je svojom metodologijom utjecao na sveukupni razvoj hrvatske historiografije - stoji u obrazloženju nagrade.

Nagradom Mirjana Gross, za najbolju knjigu nahrađen je dr. sc. Robert Skenderović, za knjigu "Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije" (u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje).

Robert Skenderović rođen je u Zagrebu 14. svibnja 1972. Tu je završio studij povijesti i filozofije na Filozofskom fakultetu. Na istom je fakultetu magistrirao 2002. s temom „Stanovništvo Požege 1699-1781. prema matičnim knjigama“, a tri godine potom i doktorirao s temom „Utjecaj terezijanskih reformi na demografski razvoj slavonskog Provincijala“. Od 1998. radi u Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Voditelj je znanstvenoga projekta „Od prašuma do oranica: povijest šuma u Slavoniji od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća“.

Dr. Skenderović bavi se problematikom povijesne demografije, crkvenom poviješću, poviješću okoliša slavonsko-podunavskoga područja i pitanjima povijesti podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca u novome vijeku. O potonjoj je temi objavio više od dvadeset članaka, brojne natuknice za Leksikon podunavskih Hrvata te napokon i ovu nagrađenu knjigu – krunu njegova višegodišnjeg znanstveno-istraživačkog rada o toj problematici koja je dosad bila više u dosegu interesa jezikoslovaca i povjesničara književnosti nego historičara. Skenderovićeva je knjiga zapravo pionirski pokušaj da se svestrano i podrobno istraži povijest podunavskih Hrvata, Bunjevaca i Šokaca, koji već nekoliko stoljeća žive u području između Dunava i Tise odnosno Titela na jugu i Budimpešte na sjeveru.

Riječ je o složenoj višestoljetnoj problematici koju je autor vrlo uspješno svladao zadržavajući se na ključnim trenucima i važnim procesima koji su bitno utjecali na demografski, društveni, gospodarski, kulturni i politički život podunavskih Hrvata. Dokazao je da su naselja hrvatskih zajednica na tom prostoru međusobno komunicirala te da su postojale brojne veze koje su povezivale podunavske Hrvate jedne s drugima, ali i s Hrvatima u matici.

Knjiga nesumnjivo predstavlja vrlo važan prinos našem poznavanju povijesti podunavskih Hrvata, zanemarenog dijela hrvatske nacije. Za očekivati je da će pružiti poticaj da se istraži i njihova povijest u dvadesetom stoljeću, napose u posljednjim desetljećima kada su podunavski Hrvati doživjeli brojne teške trenutke, uključujući i opasnost od raseljavanja i odnarođivanja - stoji u obrazloženju nagrade.

Nagrada za popularizaciju povijesti ove se godine dodjeljuje dr. sc. Hrvoju Gračaninu, izvanrednom profesoru Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Vesni Turtuli, novinarki i urednici Hrvatskoga radija.

Njih dvoje već deset godina intenzivno surađuju u osmišljavanju i stvaranju radijske emisije Putnici kroz vrijeme koju producira i emitira Hrvatski radio. Emisija je izrasla u jedan od prepoznatljivih produkcijskih pothvata Dječjeg programa Hrvatskog radija. Idejni pokretač i urednica emisije je Vesna Turtula koja je Putnike kroz vrijeme predstavila u eteru prvi put 5. veljače 2008. godine, isprva u okviru Dječje redakcije. Do danas je emitirano više od 500 emisija, u trajanju od otprilike 15 minuta svaka, koje na popularan, ali znanstveno utemeljen način, približavaju radijskoj publici brojne različite aspekte hrvatske i svjetske povijesti, objašnjavajući ih jasno, razumljivo i zanimljivo.

Emisija je ubrzo počela privlačiti pozornost slušatelja svih naraštaja te je naposljetku prerasla svoje prvotne okvire. Vrlo je širok raspon dosad obrađenih tema u emisiji, a jedna je od istaknutih odlika Putnika kroz vrijeme što, s jedne strane, nastoje biti aktualni s obzirom na trenutak, a s druge strane pružaju mogućnost stjecanja dobrog uvida i u složene povijesne procese i pojave, na jednostavan način prilagođen slušateljstvu različite dobi i interesa. Ovo je osobito korisno u vezi sa slušateljima školskog uzrasta. Također, a to svakako treba naglasiti, u emisiji se sustavno obrađuju teme iz hrvatske povijest, ali i brojne teme iz svjetske i europske povijesti.

Vesna Turtula je i u ostalom profesionalnom radu predana popularizaciji povijesti, što ponajbolje pokazuje Vodič za moderna vremena, emisija u produkciji Obrazovnog programa Hrvatskog radija. Emisija je prvenstveno okrenuta današnjici i suvremenom životu, ali u nju urednica uklapa i povijesne teme.

Profesor Hrvoje Gračanin razvio je razgranatu djelatnost u popularizaciji povijesti i rezultata povijesne znanosti. Autor je  brojnih članaka iz povijesti za časopise Drvo znanja, Meridijani te Čovjek i svemir, kao i za Večernji list. Još 2006. godine objavio je dvosveščanu "Kratku povijest Hrvatske za mlade" u nakladi SysPrinta, prvo takvo djelo u hrvatskoj publicistici okrenuto mlađim naraštajima čitatelja, u kojemu je ponuđena povijest hrvatskog prostora od starog vijeka do početka 21. stoljeća. Nedavno je objavio knjigu "Slavne povijesne ličnosti od starog do novog vijeka: 10 velikih osvajača + 10 slavnih vladarica" u nakladi Meridijana.

Nagradom Ferdo Šišić, za najbolji diplomski rad nagrađeno je dvoje studenata, Filip Hren s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Veronika Novoselac s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu

Filip Hren završio je preddiplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, a diplomirao na diplomskom studiju povijesti ranonovovjekovnog modula na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomski rad „Hrvatski staleži i Vojna krajina u Tridesetogodišnjem ratu“ izradio je pod mentorstvom prof. dr. sc. Drage Roksandića, a obranio u listopadu 2017. godine.

Hrenov je diplomski rad napisan na temelju literature i objavljenih te djelomice neobjavljenih izvora iz bečkoga Ratnog arhiva. U radu je pošao od hrvatskih staleža i njihova međuodnosa s Vojnom krajinom što je ključ razumijevanja mehanizama koji su hrvatske vojnike uopće doveli u Tridesetogodišnji rat. Dao je i mnogo novih spoznaja o sudjelovanju hrvatskih postrojbi u tom ratu te pokazao da Hrvatska i Slavonija nisu bili samo „opskrbljivači“ carske vojske nego su i aktivno sudjelovali u pojedinim fazama rata. U svakom slučaju radi se o pametno sročenom i lijepo napisanom diplomskom radu, koji se odlično uklapa u četiristotu obljetnicu početka Tridesetogodišnjeg rata - stoji u obrazloženju nagrade.

Veronika Novoselac diplomirala je 2017. diplomskim radom „Značaj humorističko-satiričkog lista Bič u pravaškom novinstvu druge polovice 19. stoljeća“. Rad je izradila pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Jasne Turkalj na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.

Diplomski rad daje novi doprinos u poznavanju povijesti satiričkog novinstva u modernoj Hrvatskoj, a napose je mnoštvo novih spoznaja o listu Bič – periodičnost njegova izlaženja, određene specifičnosti vezane uz tu tiskovinu, problematiku zapljene pojedinih brojeva, kažnjavanje autora priloga i urednika lista itd. Autorica je uspješno objedinila historiografski pristup i metodologiju istraživanja u komunikologiji. Odgovorila je na nekoliko istraživačkih pitanja koja je postavila, napose mogu li se na temelju pisanih i slikovnih priloga u ovome listu utvrditi različita politička i društvena kretanja u Banskoj Hrvatskoj u osamdesetim godinama devetnaestoga stoljeća, te kako je karikatura u to doba vršila funkciju vizualne propagande. Autorica je ovim radom pokazala sposobnost kritičke analize složene povijesne problematike - stoji u obrazloženju nagrade.

Nagradom Jaroslav Šidak, za stranoga povjesničara nagrađuje se dr. sc. Rumjana Božilova, umirovljena znanstvena savjetnica Balkanološkog instituta Bugarske akademije znanosti iz Sofije.

Rumjana Božilova umirovljena je znanstvena savjetnica Instituta za balkanistiku Bugarske akademije znanosti u Sofiji. Diplomirala je povijest 1965. i isprva se bavila makedonskom problematikom. Potom je istraživala povijest slavenskih naroda u Habsburškoj monarhiji odnosno u Austro-Ugarskoj – bavila se nacionalnih pitanjem u Dalmaciji i Bosni i Hercegovini u drugoj polovici 19. stoljeća te napose općenito hrvatsko-bugarskim odnosima u prošlosti. Prvi je put posjetila Hrvatsku prije četrdeset godina – 1988. i otad je bila čest istraživač u hrvatskim arhivima, osobito u Zagrebu, te sudionik i organizatorica hrvatsko-bugarskih znanstvenih skupova. Više od dvadeset godina bila je voditeljica projekta u sklopu suradnje Bugarske akademije znanosti i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Godine 1995. dobila je Danicu hrvatsku s likom Marka Marulića, a 2008. priznanje Bugarske akademije znanosti za kulturna i znanstvena postignuća.

Napisala je brojne članke o hrvatsko-bugarskim odnosima u 19. i početkom 20. stoljeća, u kojima je iz skrivenih zakutaka arhiva izvadila neke manje poznate osobe ili nepoznate detalje o djelatnosti poznatih. Osobito ju je fascinirala osoba biskupa Josipa Jurja Strossmayera i njegova bliska suradnika, povjesničara i prvoga predsjednika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Franje Račkooga u kontekstu hrvatsko-bugarskih odnosa. Osim što je pisala o njima dvojici, kao i o nekim drugim hrvatskim političarima poput Ante Starčevića i Stjepana Radića, mnogo je prevodila s hrvatskoga na bugarski: prevela je Račkijevu knjigu "Povijest Bugarske" te nekoliko drugih hrvatskih djela koja govore o bugarskoj povijesti i kulturi.

Objavila je tri knjige posvećene hrvatskoj povijesti: "Hrvatski nacionalni pokret u očima Bugara" (1988) i "Povijest Hrvatske" (1998) te, u suradnji sa suprugom Ivanom Božilovim, profesorom srednjovjekovne povijesti, knjigu "Franjo Rački i Bugari". U prvoj je pokazala kako su bugarski javni i kulturni djelatnici vidjeli hrvatski preporod i općenito nacionalno-integracijska zbivanja u 19. stoljeću, a druga je sintetski pregled hrvatske povijesti.

U svakom slučaju, doktorica Rumjana Božilova ulazi među najplodnije strane povjesničare koji su pisali o hrvatskoj povijesti, organizirali susrete i konferencije hrvatskih i bugarskih povjesničara, vodila zajedničke projekte i odgajala mlade bugarske povjesničare koji se danas bave problemima hrvatske povijesti te hrvatsko-bugarskih odnosa. Stoga joj se dodjeljuje ovo priznanje hrvatske historiografije, Nagrada Jaroslav Šidak - stoji u obrazloženju nagrade.