Nagrada 'Mali princ' za Ivanu Šojat i Jasminku Tihi-Stepanić
Nagradu „Mali princ“, koja je dodijeljena za najbolje književno djelo za djecu i mlade, objavljeno u 2023. godini u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, dobile su hrvatske književnice Ivana Šojat (za roman "Po zidovima crtam drveće") i Jasminka Tihi-Stepanić (za roman "Dan kada sam ubrala cvijet", prethodno nagrađen Nagradom „Ptičica“ po izboru dječjega žirija Nagrade „Grigor Vitez“), osvojivši jednak broj bodova koje su im dodijelili članovi povjerenstava pojedinih država.
Selektorica za Hrvatsku, koja je odabrala i predložila nagrađene romane, je dr. sc. Andrijana Kos Lajtman. Oba su romana objavljena u Nakladi Ljevak.
Svečana dodjela Nagrade „Mali princ“, koju su dosad primili autori poput Zvonimira Baloga, Sanje Pilić ili Arsena Dedića, održana je 18. listopada 2024. godine u Tuzli, na završnoj večeri 21. Međunarodnog dječjeg festivalu "Vezeni most". Nagrada se sastoji od brončane statue Maloga princa, rad akademskoga kipara Enesa Sivca, plakete i novčanog iznosa.
Po zidovima crtam drveće
Po zidovima crtam drveće
Ovo je priča o prijateljstvu, odrastanju, pubertetu, iskušenjima i unutarnjim borbama dvaju dječaka na putu sazrijevanja. Ovo je priča o dvojici prijatelja, Jakovu i Marku, čije prijateljstvo dolazi na kušnju nakon jednoga nenadziranog tinejdžerskog rođendana, koji završava u bolnici, na odjelu pedijatrije, ispumpavanjem zbog trovanja alkoholom. Ovo je priča o ispitivanju snage prijateljstva Jakova i Marka te o izazovima koje im nameće odrastanje i potreba za dokazivanjem odraslosti. Ovo je priča i o njihovim obiteljima i obiteljskim dinamikama – o odnosima sinova, majki i očeva te o njihovim međusobnim očekivanjima i neispunjavanjima tih očekivanja. Ovaj roman donosi isječak iz suvremene adolescentske svakodnevice, obilježene tjeskobom, bijesom i različitim frustracijama, čita se u jednome dahu i sugerira više snažnih poruka i pouka djeci, mladima i odraslima.
Dan kada sam ubrala cvijet
Dan kada sam ubrala cvijet
Klelija je sasvim obična djevojka, koja uživa čitati, šetati se gradom, upoznavati nove stvari, družiti se i veseli se svemu novome. No ona živi u jednom neobičnom svijetu, svijetu u kojemu je sve određeno i propisano i koji je odlučio jednom zauvijek obračunati se s bolestima, neizvjesnostima, prljavštinom, nesigurnošću, nesrećom, neimaštinom i nezadovoljstvom. Isprva sve to zvuči odlično pa i poželjno. No to je samo lice iza kojega se krije jedno puno mračnije naličje...
Jasminka Tihi-Stepanić nakon „stvarnosnih” društvenih i društvenokritičkih romana za mlade ovaj se put otputila u budućnost i napisala prvu pravu hrvatsku distopiju za mlade, roman "Dan kada sam ubrala cvijet". Autorica romana nadahnuto, osjećajno i stilski vješto vodi dijalog s različitim klasicima (antiutopijske) književnosti, kojima odaje hommage među ostalim i imenima likova, autorima poput Orwella, Huxleyja, Atwood, Bradburyja, no i s brojnim drugim autorima širokoga spektra žanrovskih i stilskih orijentacija poput Šenoe, Ujevića, Fenimorea Coopera, Karla Maya, Zafóna itd.
* Ovaj članak je objavljen u okviru projekta “Važnost knjige i čitanja u razvoju djece i mladih" koji je sufinanciran sredstvima Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Po zidovima crtam drveće
- Naklada Ljevak 10/2023.
- 144 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789533557328
Ovo je priča o prijateljstvu, odrastanju, pubertetu, iskušenjima i unutarnjim borbama dvaju dječaka na putu sazrijevanja. Ovo je priča o dvojici prijatelja, Jakovu i Marku, čije prijateljstvo dolazi na kušnju nakon jednoga nenadziranog tinejdžerskog rođendana, koji završava u bolnici, na odjelu pedijatrije, ispumpavanjem zbog trovanja alkoholom.
Dan kada sam ubrala cvijet
- Naklada Ljevak 09/2023.
- 168 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789533556895
Jasminka Tihi-Stepanić nakon 'stvarnosnih' društvenih i društvenokritičkih romana za mlade ovaj se put otputila u budućnost i napisala prvu pravu hrvatsku distopiju za mlade, roman 'Dan kada sam ubrala cvijet'. Autorica romana nadahnuto, osjećajno i stilski vješto vodi dijalog s različitim klasicima (antiutopijske) književnosti, kojima odaje hommage među ostalim i imenima likova, autorima poput Orwella, Huxleyja, Atwood, Bradburyja, no i s brojnim drugim autorima.