Noć knjige 2024. – Koliko čitamo i kupujemo knjige?
Najnovije istraživanje hrvatskog tržišta knjiga koje je agencija KARIKA – koja nedostaje provela u ožujku 2024. pokazalo je da je u proteklih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo 38% populacije, dok je barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca kupilo 20% ispitanika.
Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku Republike Hrvatske od 1000 ispitanika u razdoblju 1. – 20. ožujka 2024. Korišten je višeetapni stratificirani uzorak i metodologija osobnog intervjuiranja u kućanstvima (CAPI). Greška mjerenja: na n = 1000, maksimalna pogreška mjerenja iznosi +/- 3%.
Preuzmite cjelovitu prezentaciju istraživanja.
Pad čitanosti se nastavlja
Usporedbom rezultata iz prošlih godina (sva istraživanja dostupna su na stranicama Noći knjige), zapaža se izrazitiji trend pada čitanosti, s 56% u 2016. godini na 38% u 2024.
Kao i prethodnih godina, vjerojatnost da je osoba s kojom razgovarate pročitala barem jednu knjigu u posljednjih godinu dana povećava se ako razgovarate sa ženskom osobom (45%), visokoobrazovanom osobom (61%), osobom s višim primanjima kućanstva (49%) ili osobom koja živi u Istri (52%).
Tri najčešća načina nabave knjiga su i dalje posudba u knjižnici (37%), kupovina (40%) i posudba od prijatelja (34%).
Međutim, postoje razlike među čitateljima s obzirom na način nabavljanja knjiga: knjige češće posuđuju u knjižnici najmlađi (16 – 25 g.: 55%), a oni ujedno i češće knjige kopiraju ili preuzimaju s interneta (18%). Knjigu od prijatelja češće posuđuju osobe iz Slavonije (46%) ili Dalmacije (44%) ili one koje žive na selu (42%). S druge strane, češće je kupuju osobe u dobi 26 – 45 godina, visokoobrazovane osobe (51%) i osobe s visokim primanjima (59%). Knjigu na poklon najčešće dobivaju oni najstariji (65+) – njih 39%.
Prodaja knjiga nepromijenjena
Svaki peti građanin kupio je barem jednu knjigu u posljednja 3 mjeseca (20%). Broj osoba koje kupuju knjige nepromijenjen je posljednje tri godine, dok se stagnacija u kupovini knjiga primjećuje posljednjih pet godina.
U najvećoj se mjeri i čita i kupuje beletristika. Od preostalih vrsta knjiga, najviše se kupuju dječje knjige (27%), zatim publicistika (23%), priručnici (22%) te stručne knjige (20%). Ako kupovinu knjiga promatramo kroz posljednje četiri godine, možemo vidjeti da se sve vrijeme publicistika podjednako kupuje; stručne knjige i priručnici pokazuju ove godine pad u prodaji, dok je kupovina dječjih knjiga stabilna zadnje dvije godine i kreće se oko 27%.
Knjižara je i dalje prvo mjesto za kupovinu knjiga (46%), no u odnosu na prošlu godinu, primijećen je trend pada. Kupovina na internetu ista je posljednje tri godine (20%), a najviše je preferiraju najmlađi (28%). Na kiosku kupuje 17% populacije Republike Hrvatske, češće stariji od 56 godina.
Knjige se i dalje najviše ne kupuju zbog nedostatka interesa (61%). Posljednjih nekoliko godina sve više raste broj onih koji knjige ne kupuju jer ih ne zanimaju (2020: 43%; 2024: 61%). Ovaj razlog se češće javlja među muškarcima (71%) i najmlađima (16 – 35. g.: 66%).
Visokoobrazovani češće od ostalih ne kupuju knjige jer ih posuđuju u knjižnicama (20%), a oni s najnižim primanjima ne kupuju ih iz financijskih razloga (27%).
Knjige i internet
Svaki peti građanin RH (21%) smatra da je internet najbolji i najučinkovitiji način kupovine knjiga. Navedeni stav izraženiji je kod visokoobrazovanih (34%) te kod onih s višim primanjima (38%). Isto tako, s porastom dobi pada udio onih koji internet smatraju najboljim načinom kupovanja knjiga (16 – 25g.: 36%; 65+: 7%).
Online akcije predstavljaju poticaj za kupovinu knjiga za 13% populacije. Veći poticaj online akcija na kupovinu knjige uočavaju visokoobrazovani (21%), boljeg financijskog stanja (20%) te oni najmlađi (16 – 25g.: 21%).
Kad je čitanje na internetu u pitanju, uz standardne dnevne novine (53%) najviše se čitaju portali i blogovi s autorskim i kritičkim sadržajima. Njih čita 27% populacije, u većoj mjeri visokoobrazovani, koji više čitaju i specijalizirane e-časopise (25%). Blogove i grupe na društvenim mrežama posvećene knjizi prati 15% populacije.
I dalje prevladava mišljenje da konzumacija sadržaja na internetu i ostalim medijima ne oduzima vrijeme za čitanje knjiga.
Ostale dijelove istraživanja preuzmite ovdje.