Preuzmite najnovije istraživanje hrvatskog tržišta knjiga za 2020.

Čitanost u Hrvatskoj u proteklih je godinu dana narasla za sedam posto, s prošlogodišnjih 42 na 49 posto, pokazuju to rezultati istraživanja o čitanosti i kupovini knjiga koje je u ožujku ove godine u povodu Noći knjige na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika provela agencija Kvaka – Ured za kreativnu analizu.

Zahvaljujući entuzijazmu organizacija i pojedinaca kojima je krajnji cilj povećanje čitanosti i kupovine knjiga, imamo vidljiv pomak u njihovim nastojanjima. Ovih 49 posto čitača odnosi na postotak osoba u Republici Hrvatskoj u dobi od 16 godina i više koji su u zadnjih godinu dana pročitali barem jednu knjigu, izuzev obavezne literature u školama, objašnjava Tamara Kraus iz agencije Kvaka.

Među čitačima najviše je onih koji u godinu dana pročitaju dvije knjige. Knjige češće od ostalih čitaju žene, njih 55 posto, osobe u dobi od 26 do 35 godina, njih 60 posto i visokoobrazovane osobe – 78 posto. Pročitane knjige najviše se posuđuju u knjižnicama (44 posto) ili se kupuju (38 posto), a u većoj ih mjeri kupuju mlađe osobe u dobi od 26 do 35 godina i oni s višim primanjima kućanstva.

Kada je u pitanju vrsta pročitanih knjiga, tu nema velikih promjena u odnosu na prošle godine – i dalje je najčitanija beletristika (65 posto), slijede publicistika i stručne/znanstvene knjige (po 27 posto) te priručnici (22 posto). Beletristiku češće od ostalih čitaju žene (78 posto) i starije osobe od 56 do 65 godina (75 posto), dok publicistiku preferiraju osobe u dobi od 46 do 65 godina (36 posto) i visokoobrazovani (35 posto).

Postoji određeni trend stagnacije kada je u pitanju kupovina knjiga u Hrvatskoj: 23 posto građana Hrvatske kupilo je barem jednu knjigu u zadnja tri mjeseca, što je izjednačeno s rezultatima unatrag četiri godine (24 posto 2019. godine te 25 posto 2018. i 2017. godine). Oni koji kupuju knjige, najčešće kupuju jednu knjigu u tri mjeseca. Češće od ostalih, knjige kupuju osobe u dobi od 26 do 35 godina (36 posto), visokoobrazovane osobe (46 posto), dok s porastom primanja kućanstva raste i postotak onih koji kupuju knjige. Knjige se i dalje najčešće kupuju u knjižarama (47 posto), slijede kiosci (18 posto) te  kupovina preko interneta (15 posto), a analizirajući mjesta kupovine od 2013.  godine pa do danas, primjećuje se trend rasta kupovine knjiga preko interneta (4 posto u 2013. godini) te trend pada kupovine knjiga na kioscima (29 posto u 2013. godini).

Najčešće se kupuje beletristika, daleko više od drugih kategorija knjiga (45 posto) i tako godinama. Kategoriju knjiga, koju čine stručne knjige, publicistika, dječje, priručnici, kupuje od 20 do 30 posto građana, a treću kategoriju – strip i knjige o umjetnosti kupuje manje od 10 posto hrvatskih građana. Trend kupovanja knjiga na popustu se i dalje nastavlja, iako se u zadnje tri godine ustalio, tako i dalje nešto više od polovice građana (54 posto) kupuje knjige na popustu, a ostali po punoj cijeni.

Postotak onih koji knjige ne kupuju radi manjka interesa (43 posto) pao je u odnosu na prethodna mjerenja, a ranije uvijek preko polovice ispitanika), no i dalje predstavlja najvažniji razlog zbog kojeg se knjige ne kupuju. Zbog financijskih razloga ili zbog toga što knjige posuđuju u knjižnicama, knjige ne kupuje oko 20 posto hrvatskih građana.

Postoje razlike u razlozima ne kupovanja knjiga s obzirom na različite demografske skupine, pa tako muškarci  i mlađe osobe do 35 godina češće od ostalih knjige ne kupuju iz razloga što ih ne zanimaju, dok starije osobe (preko 56 godina) knjige ne kupuju više iz financijskih razloga. Žene također, više nego muškarci, knjige ne kupuju iz financijskih razloga, dok je kod najmlađih (od 16 do 25 godina) posudba u knjižnici češći razlog ne kupovanja knjiga u odnosu na ostale dobne skupine.

Iako se prije nekoliko godina najavljivalo kako će e-knjiga zamijeniti tiskanu knjigu, ipak udio onih koji čitaju, a pogotovo kupuju  e-knjige stagnira i iznosi svega 2 posto. E-knjigu čita 9 posto hrvatskih građana. Na internetu su i dalje najtraženiji sadržaj dnevne novine, kojih čita 55 posto populacije Republike Hrvatske, a slijede različiti portali i blogovi s autorskim, kritičkim i drugim sadržajima – 27 posto, te blogovi ili grupe/profili i sl. na društvenim mrežama posvećene knjizi – 17 posto. Važno je napomenuti da čak trećina hrvatske populacije niti povremeno ne čita sadržaje na internetu.

Istraživanje o čitanosti i kupovini knjiga pokrenuto je prije 15 godina i traje do danas te je jedino relevantno istraživanje koje govori o čitanosti i kupovini knjiga među hrvatskom populacijom. Njegova dodatna vrijednost je kontinuitet koji omogućava praćenje trendova kroz vremenski period, naglašava Kraus dodajući da je razvoj digitalizacije omogućio korištenje i konzumaciju medija na potpuno novi način.

Istovremeno dogodila se prevelika opterećenost velikom količinom informacija što na tržište uvodi i novi termin tzv. „infobesity“. Kao rezultat toga, počinje borba za čovjekovu pažnju koja je značajno smanjena i u novim okolnostima utakmicu igraju sve industrije, pa tako i marketinška koja se na kreativan i inovativan način bori za onaj mali dio pažnje koji će omogućiti percepciju prikazanih podražaja. Ono što je u svakom slučaju pozitivno i optimistično je da hrvatskim građanima čitanje predstavlja užitak i razonodu koje istovremeno traži disciplinu, strpljenje i trud, traži vrijeme, traži taj mali dio pažnje, a pozitivna je i činjenica što se, u današnjem svijetu digitalizacije, internet ne smatra prijetnjom knjigama jer sadržaj na njemu ne predstavlja prepreku za čitanje knjiga, a niti je najbolji i najefikasniji način kupovanja knjiga. Iako posjećenost promocijama knjiga nije velika, niti se hrli u nabavu dobre knjige stavljajući njezinu cijenu u drugi plan, ono što je najvažnije za budućnost knjige je što se knjiga još uvijek doživljava kao izvor znanja, zaključuje Kraus.