Razgovor sa Silvijom Šesto o knjizi i predstavi 'Debela'
Održava se
17.09.2024. u 18h
17.09.2024. u 18h
U sklopu projekta “Kazalištem do mentalnog zdravlja”, Centar za kulturu Trešnjevka poziva vas 17. rujna u 18 sati na razgovor s književnicom Silvijom Šesto o knjizi “Debela”, prema kojoj je nastala istoimena predstava u Kazalištu Mala scena. Čitanjem knjiga i gledanjem predstava o temama koje govore o mentalnom zdravlju možemo osvijestiti vlastiti problem i krenuti na put oporavka.
Roman je na popisu lektire za osmi razred, a predstava “Debela” je od 2008. do 2020. godine odigrana preko 400 puta. U “Debeloj” upoznajemo petnaestogodišnju djevojku Ladu, koja je debela i zbog toga je u depresiji. Da bi stvar bila gora, hrana joj utjeha. U romanu pratimo Ladino odrastanje kroz razmišljanja, doživljaje, uspjehe, razočaranja i ljubav.
Razgovor s autoricom vodit će Zorana Ćetković, glavna urednica Glasa Trešnjevke.
Roman “Debela” uvršten je na top listu najčitanijih hrvatskih knjiga za mlade, a Silvija Šesto dobitnica je nagrade „Ivana Brlić Mažuranić“ (2001.). Također, nalazi se i na Časnoj Listi IBBY kao predstavnica Hrvatske u društvu stotinu najljepših knjiga za djecu i mlade svijeta.
IZ ARHIVE: Silvija Šesto o (auto)cenzuri u literaturi za djecu i mlade
Ana Đokić: Zanima me kakav je tvoj stav prema (auto)cenzuri u literaturi za djecu i mlade. Kakav tekst (ili temu) ne bi kao pisac nikada odabrala? Kakvu knjigu kao nakladnica nikada ne bi objavila?
Silvija Šesto: Na ovo pitanje najradije odgovaram novim tekstom. Nedavno sam dovršila roman "Tinkihot, vitez od obrade lektire", pa ću odgovor na ovo pitanje usmjeriti prema tom tekstu koji uskoro izlazi. Kazat ću samo kako i od korova, ne plijevi li se redovno korov rađa novi korov, tako je i kod licemjerja, kojeg mlade generacije itekako osjećaju. Laž u korijenu rađa otrovno cvijeće koje ne kreira već razara i relativizira. Svaki pojedinačni otpor je hvalevrijedan a odgovornost autora koji se obraćaju djeci i mladima neslućeno je velika, na djelu je upravo donkihotovska borba za uspostavu vrijednosti. Vrijednost je istina, jedna i jedina.
Smatraš li da u literaturi namijenjenoj djeci i mladima treba biti nasilja i (nasilne) smrti, ili generacijama na kojima svijet ostaje treba dati, barem u literaturi, više „svjetla“?
Kad je riječ o realističnoj prozi nema zafrkancije. Ili jest ili nije. Uljepšavati stvarnost legitimna je mogućnost svakog kreatora, ali onda izlazimo iz realističnog u bajkovito. Realistično djelo u kojem se mlado čitateljstvo prepoznaje često poziva na razmišljanje, diskusiju i promjenu, na bolje. Smiješne teze da će tinejdžer biti motiviran drogirati se ako se u djelu spominje droga samo je spremanje problema pod tepih. Nepisani zadatak književnika koji pišu za djecu i mlade, a osobito mlade jest da se ti tepisi dobro isklofaju (tuku kloferom dok iz njega ne iskoči i posljednja mrva prašine). Na taj način se mogu približiti čitateljstvu i ostvariti komunikaciju i putem djela.
Jedan od tvojih najpopularnijih romana za mlade, nosi naziv "DEBELA". Koliko pratim nove zapadne tendencije, cilj je da se iz književnosti za djecu i mlade (ne samo one u nastajanju, već i one davno napisane) izbace sve riječi koje bi nekog vrijeđale. Jedna od njih je i riječ „debeo“. Od koga zapravo dolaze ovakve ideje? I zašto? Imaš li ideju?
Iduće izdanje romana "Debela" nosit će naslov "Ugodno popunjena"…šalim se dakako, ali se ne šalim kad govorim da smo pri dnu bunara lažne korektnosti koju nimalo ne prati stvarnost, dapače. Ova civilizacija sve više ima dva oprečna lica na istoj faci, vrijeme je da se s njega skine make-up i detektira pravo stanje stvari. Književnost kao i sva umjetnost uvijek je bila predmet ideoloških prijepora i nažalost, uvijek je to bio neki posredan dokaz koliko je cijenjena, bitna a za neke lažnjake i doslovno opasna, ugrožavajuća.
(iz razgovora Ane Đokić sa Silvijom Šesto)
* Ovaj članak je objavljen u okviru projekta “Važnost knjige i čitanja u razvoju djece i mladih" koji je sufinanciran sredstvima Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.