Što nam donosi Zagreb Book Festival 2016.

Održava se
16.-22.05.2016.

Nakon uspješnog prošlogodišnjeg premijernog izdanja Zagreb Book Festivala na kojem u bogatom književnom programu predstavila zemlja partner Švedska te brojni strani i domaći autori, od 16. do 22. svibnja 2016. u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt Zagreb Book Festival predstavlja Irsku - obećanu zemlju.

Festival će okupiti dvadesetak domaćih i inozemnih autora, a publika će imati priliku upoznati ponajbolje suvremene irske pisce: Sebastiana Barryja čiji su romani više puta bili u najužem izboru za prestižnu nagradu Booker, Eoina Colfera poznatog po kultnim romanima Artemis Fowl i kao jednog od autora dvojca koji je napisao "Vodič kroz galaksiju za autostopere", Davida Parka i Johna Connollyja, nezaobilazne autore u svakom izboru suvremene irske proze. Kako ne bismo zaboravili prošlogodišnje goste, u jednom dijelu programa koji nosi naziv "Tribute to Sweden" predstavit će se i autori iz Švedske: Jujja Wieslander i Carl-Johan Vallgren.

Domaći autori na ZBF-u u pravilu predstavljaju svoje nove naslove. U programu "Svježe i domaće" svoje će nove knjige predstaviti Daša Drndić, Žarko Paić, Igor Knižek, Nenad Polimac, Ivana Guljašević, Hrvoje Turković, Ivica Ivanišević, Marina Vujčić, Jasna Horvat, Svebor Vidmar, Milko Valent, Gordan Nuhanović, Veljko Barbieri, Edo Popović, Jasna Žmak, Olja Savičević Ivančević i Ivica Đikić.

Uz bogati književni program, na Zagreb Book Festivalu održat će se i tri tribine posvećene Irskoj – tematski razrađene kroz kulturološku (književnost i film), sociološku i povijesnu prizmu. O „irskim“ temama razgovarat će gosti tribina – veleposlanik Republike Irske u Hrvatskoj Tim Harrington, sveučilišni profesori i predavači Stipe Grgas, Vesna Ukić Košta, Aidan O’Malley, Mirko Bilandžić i Hrvoje Klasić te filmski kritičar Nenad Polimac – a moderator će biti Kristijan Vujičić.

Uz četiri dijela programa – predstavljanje irskih autora, promocije novoizišlih knjiga domaćih autora, posebnog programa za djecu te glazbenog dijela Festivala, ove godine na ZBF-u bit će prikazani i filmovi tematikom vezani uz zemlju partnera (u Muzeju za umjetnost i obrt, Muzičkoj akademiji te u kinu Tuškanac). Suradnja je proširena i na Hrvatsko narodno kazalište u čijem će se bistrou održavati jutarnji program pod nazivom Irish coffee unutar kojega će se voditi razgovori s irskim autorima te predstavljanje suvremene irske poezije u režiji studenata s Akademije dramskih umjetnosti.

U suradnji s Hrvatskom radiotelevizijom, kako bi se postigla što veća kvaliteta i prepoznatljvost književnih programa, jedan od noviteta su i moderatori promocija, poznati novinari redakcija kulture koji će sudjelovati u predstavljanjima (Vlatka Kolarović, Koraljka Kirinčić, Karolina Lisak Vidović, Lidija Špiranec, Miran Kurspahić).

Uz bogatiji filmski i glazbeni program, ove godine neće biti zapostavljena ni najmlađa publika koju očekuju bajkovite priče i najpopularniji dječji autori, kako bi knjiga postala najbolji prijatelj od samog početka.


 

Tajno pismo Barry Sebastian

Irski dramatičar, romanopisac i pjesnik. Smatra se jednim od najboljih suvremenih irskih pisaca. Barry se dvaput našao u užem krugu za nagradu Man Booker za svoje romane "A Long Long Way" (2005.) i "Tajno pismo" (2008.). Za roman "Tajno pismo" (objavljeno u izdanju Profila, 2008) osvojio je te iste godine nagrade Costa za roman godine i Memorijalnu nagradu James Tait Black. Njegov roman iz 2011. godine "On Canaan's Side" također se našao u izboru za nagradu Man Booker. Neka od najpoznatijih djela su mu "The Whereabouts of Eneas McNulty", "The Temporary Gentleman", "Our Lady of Sligo", "The Pride of Parnell Street" i mnoga druga.



 

Duša u plamenu Connolly John

Irski pisac rođen u Dublinu, diplomirao je engleski jezik i književnost na Trinity Collegeu i novinarstvo na Sveučilištu Dublin City. Književnu reputaciju i ugled među književnim kritičarima stekao je pišući kriminalističke romane, crpeći pritom iz tradicije američkih klasika tog žanra, poput Rossa MacDonalda, Jamesa Leeja Burkea i Eda McBaina. Američki idiom u njegovoj izvanserijskoj prozi često je snažno protkan elementima natprirodnog kao sredstvom koje mu omogućuje istraživanje problema empatije, morala i iskupljenja u seriji romana kojima je glavni junak privatni detektiv Charlie Parker. Osim romana koji se svrstavaju u kriminalistički žanr Connolly je autor zbirke novela i kratkih priča "Nokturno", nagrađivane "Knjige izgubljenih stvari" te dva znanstvenofantastična romana »za djecu i odrasle« - Vrata i Paklena zvona. Na hrvatski su prevedeni njegovi romani: "Duša u plamenu" (Naklada Ljevak, 2014), "Knjiga izgubljenih stvari" (Profil, 2008), "Svaka mrtva stvar" (Ex Libris, 2001), "Mračna dolina" (Ex libris, 2002.)
 

Žene triju pjesnika Park David

Jedan od najcjenjenijih suvremenih irskih književnika, završio je Queen's University u Belfastu i donedavno je, usporedno sa sve uspješnijom književnom karijerom, radio kao srednjoškolski učitelj. Početni romani su obilježeni političkom situacijom u sjevernoj Irskoj, a tek je s romanom "Svjetlo Amsterdama" objavljenim 2012. iskoračio iz te tematske determiniranosti, da bi u romanu "Žene triju pjesnika" maksimalno protegnuo i vremenske i prostorne granice, usredotočivši se na suptilan međuodnos života i stvaralaštva. Dobitnik je brojnih nagrada, a djela su mu prevedena na više jezika. Na hrvatski je preveden njegov roman "Žene triju pjesnika" u izdanju Disputa.

 

Artemis Fowl : Vječni Kod Colfer Eoin

Irski je pisac literature za mlade, znanstvene fantastike i avanturističkih romana. Diplomiravši na Sveučilištu u Dublinu stekao je diplomu osnovnoškolskog profesora. Između 1992. i 1996. radio je u Saudijskoj Arabiji, Tunisu i Italiji. Svoju prvu knjigu "Benny i Omar" objavio je 1998. godine, a temelji se na njegovim iskustvima iz Tunisa. Godine 1999. objavljuje njezin nastavak, kao i još nekoliko knjiga (Benny and babe, Half Moon Investigations, The Wishlist, The Supernaturalist). Colfer se proslavio 2001. godine objavivši prvi u nizu romana o Artemisu Fowlu, liku dječaka antijunaka u fantastičnom okruženju vilinskog svijeta koje je, za razliku od drevnih bajki osuvremenjeno tehnologijom budućnosti. Do sada je objavljeno osam nastavaka serijala, a kod nas su prevedena tri u izdanju Algoritma.
 

Cijenjena je švedska dječja književnica. Osamdesetih godina prošloga stoljeća uz pomoć supruga Tomasa i svoje djece smislila je niz priča o pametnoj i živahnoj kravi zvanoj Mama Mu. Zahvaljujući svojoj neiscrpnoj mašti, entuzijazmu i energiji ta jedinstvena krava proživjela je nevjerojatne pustolovine: sanjkala se, vozila bicikl, gradila kućicu na stablu i svladala cijelu abecedu! Slikovnice o Mami Mu i Kraksu prevedene su na 30 jezika i sjajno prihvaćene u cijelome svijetu. Ilustrirao ih je Sven Nordqvist, slavni autor slikovnica o Pettsonu i Findusu.



 

Dječak iz sjene Vallgren Carl-Johan

Švedski pisac i glazbenik, debitirao je 1987. romanom Nomadi, uslijedile su knjige "Čeznuti" (Längta bort, 1988.), "Žena ptica" (Fågelkvinnan, 1991.), "Priče o snu i javi" (Berättelser om sömn och vaka, 1994.), "Dokument o kockaru Rubashovu" (Dokument rörande Spelaren Rubashov, 1996.), "Za brošuru gospodina Bachmanna" (För herr Bachmanns broschyr, 2000.), "Kunzelmann & Kunzelmann" (2009.) i "Morski čovjek" (Havsmannen, 2012.). Godine 2002. objavio je roman "Povijest jedne čudesne ljubavi" (Den vidunderliga kärlekens historia) koji je nagrađen uglednom švedskom nagradom August za najbolju beletrističku knjigu godine, Velikom nagradom književnog kluba i Godišnjom nagradom knjižara. Na hrvatski su prevedeni njegovi romani "Svinje" (Fraktura, 2016), "Dječak iz sjene" (Fraktura, 2015) i "Povijest jedne čudesne ljubavi" (Fraktura, 2007).