Susret s Martinom Puchnerom na Zagreb Book Festivalu: Kultura – od krhotina tradicije do inovacija
Održava se
14.05.2025. u 18h
14.05.2025. u 18h


Martin Puchner, jedan od najistaknutijih suvremenih teoretičara kulture i autor knjige Kultura – nova svjetska povijest, gostuje na ovogodišnjem Zagreb Book Festivalu. Susret s autorom održat će se u srijedu, 14. svibnja u 18 sati u Kulturno informativnom centru (KIC) u Zagrebu.
Tijekom gostovanja Puchner će razgovarati o ključnim temama svoje nove knjige, kao i o ulozi književnosti i kulturne baštine u oblikovanju svijeta kakav danas poznajemo. Razgovor s autorom vodit će Nataša Govedić, a susret će prevoditi Ivana Ostojčić.
Martin Puchner predaje englesku i komparativnu književnost na Sveučilištu Harvard, gdje djeluje kao profesor na Katedri Byron i Anita Wien. Autor je nagrađivanih knjiga o filozofiji i umjetnosti, a njegov sveobuhvatni pregled svjetske književnosti Norton Anthology of World Literature u šest svezaka, kao i otvoreni internetski kolegij HarvardX MOOC, predstavili su tisućljetnu povijest književnosti studentima diljem svijeta. Živi u Cambridgeu, u saveznoj američkoj državi Massachusetts. U Hrvatskoj su objavljene njegove knjige Pisani svijet (Naklada Ljevak, 2024.) i Kultura – nova svjetska povijest (Naklada Ljevak, 2025.).


U knjizi Kultura – nova svjetska povijest (prijevod: Vedran Pavlić), Martin Puchner pokazuje da je povijest globalnih civilizacija ujedno povijest miješanja, dijeljenja i posuđivanja. Umjetničke forme stoljećima su se širile među kontinentima, stvarajući remek-djela. Putujući kroz antičku Grčku, Indiju, Kinu iz doba dinastije Tang i druga razdoblja, autor otkriva kulturna sjecišta koja su nadahnula humanističke znanosti i oblikovala ljudsku povijest.
U knjizi Pisani svijet (prijevod: Snježana Husić), Puchner vodi čitatelja od dvora japanske spisateljice iz 11. stoljeća, autorice "Priče o Genjiju", do pustolovina Miguela de Cervantesa dok se bori s pomorskim i književnim gusarima. Prati Goetheovo otkriće svjetske književnosti na Siciliji, promišlja o Komunističkom manifestu, te razgovara s nobelovcima kao što su Derek Walcott i Orhan Pamuk. Kroz te susrete i priče, istražuje kako tekstovi oblikuju svijet i našu sliku o njemu.