Timur Vermes : Opet on

Što bi bio Hitler da se pojavi u današnjoj Njemačkoj? Tv-komičar - odgovara novinar i književnik Timur Vermes (Nuernberg, 1967.). Logično. Za suvremenu politiku Hitler bi danas bio previše parodijski lik. S druge strane, ta parodičnost, a posebno politička nekorektnost, idealna je za suvremenu komediju. Naravno, javni nastupi pritom nisu problem. Pojavljivanje pred auditorijem, bilo u pivnicama, na stadionima ili na filmu, Hitler je uvijek volio.

Da Hitler po svom temeljnom talentu nije ni slikar ni arhitekt ni skladatelj već komedijaš, shvatio je još Charlie Chaplin. Njegov "Veliki diktator" ujedno je bio i rodonačelnički film "firer komedije". U tom slavnom podžanru diktatorske komedije Lubitsch je snimio "Biti il' ne biti", Mel Brooks "Producente", Hitler se u manjim ili većim rolama pojavljivao ovdje i ondje, a napisane su i brojne komedije, humoreske. "Opet on" posljednji je, ali zasigurno ne i zadnji roman u tom nizu.

Vermesov koncept je ovakav. U proljeće 1945., točnije 30. travnja, Hitler ulazi u vremenski tunel koji ga izbacuje u Berlin u ljeto 2011. Na ulaznom kraju tunela bio je berlinski bunker, na izlaznom je isto to mjesto, sada tek označenom omanjom pločom za turiste kao mjesto ispod kojeg se nalaze betonsko-armirani ostaci Hitlerove berlinske jazbine. U gradu u kojem se umjesto eksplozija opet čuje pjev ptica i dječji smijeh firer se osjeća izvrsno. Umor je nestao, čak je prestalo i drhtanje ruke, prvi simptom Parkinsona. I da nema glavobolje (koja će mu se vratiti svaki put kad se sjeti svog pištolja Walther PPK) moglo bi se reći da je ovo preporođeni firer.

Ležeći na tlu firer odmah primjećuje da je nestao i firerov bunker i Kancelarija Reicha. No Berlin nije u ruševinama. A i Nijemci su izgleda još uvijek ovdje...Vermes tu odmah širom otvara vrata svog romana. "Opet on" započinje u velikom stilu. Hitler se prisjeća kako je naredio da se unište mostovi, elektrane, ceste, kolodvori, sva infrastruktura potrebna za život, sva infrastruktura potrebna za obnovu bilo kakvog života. Nijemcima koliko i neprijatelju trebalo je razoriti temelje za nastavak života na okupiranom i obeščašćenom tlu.

Vermesov Hitler je tu vrlo živopisan sa svojom idejom "spaljene zemlje": trebalo je uništiti sve materijalne vrijednosti, sve kuće. I ne samo kuće: vrata, kvake, vijke također, "i to ne samo one velike". Vijke je trebalo iščupati i "nemilosrdno saviti"... pa "da te vidim, Churchille, kako ćeš se zabaviti pokvarenom kvakom, do neprepoznatljivosti iskrivljenim vijcima..."

Prepričavamo samo prve dvije stranice. U istom tonu nirnberški novinar i "pisac iz sjene", sin Mađara i Njemice, nastavlja i dalje u svom debitantskom romanu. Sto je čuda koja salijeću firera u novoj Njemačkoj. Rekli smo, zbunjuje ga što su Nijemci još uvijek tu, to mu je u neku ruku nepojmljivo, ali s druge strane, i on je ovdje - što isto tako jedva može razumjeti. Među inim čudima tu su i gomile Turaka, za koje u prvi mah zaključuje da su probili blokadu Berlina i kao vjerni saveznici spasili Njemačku. Čudi ga suvremeni tisak ("da bi se to probavilo mozgu treba želudac divlje svinje"), pa žene koje skupljaju izmet svojih pasa - na trenutke mu se čini da je cijeli njegov posao bio uzaludan! - a onda kada vidi njemačku suvremenu političku scenu jasno mu je da za njega tu ima mjesta i da mnogo toga još može napraviti.

No u Njemačku se firer ne vraća kao političar, vođa. Njegova savršena "imitacija" Hitlera brzo ga dovodi na televiziju. Prvo dobiva svoju humorističku točku unutar tuđe emisije, zatim i vlastitu emisiju, gledanost na internetu je astronomska, a Njemačka se počinje dijeliti na one koji podržavaju njegov komičarski nastup "totalnog Hitlera" i one koji smatraju da je to ipak pretjerano i u krajnjoj konzekvenci opasno. U jednome se pak slažu i jedni i drugi, a i sam Hitler - pitanje Židova je preozbiljno da bi se s njim šalilo!

Ovaj briljantni detalj komedije zabune možda je i najbolja ilustracija ozbiljnosti Vermesova humora. Koncept je jednostavan, premda povremeno i toliko težak da se pod njim urušava sam roman. Dosjetka o Hitlerovom drugom dolasku brzo se troši, koliko god je historiografska priprema dobro obavljena, koliko god je autor duhovit. Uostalom, to je općeniti problem s tekstovima "visokog koncepta". No Vermes inteligentno smješta Hitlera u suvremenu Njemačku (kako je logičan izbor njegove nove profesije tako je i logičan kraj romana!) - punktirajući tekst detaljima koji su koliko duhoviti toliko i zastrašujući.

Na detaljima naposljetku i leži roman. Hitlerov povratak uzmuvati će i ljevicu i desnicu, i zelene i crne (pogotovo njih), i ozbiljnu kulturu i estradnu kulturu. Zapravo, dobaciti će sve do onog "običnog Nijemca", tako zastrašujućeg tokom prvog Hitlerova dolaska među Nijemce. Kada mlada dama s recepcije krišom pozdravi Hitlera njemačkim pozdravom - ne mogavši odoljeti porivu da sudjeluje u njegovoj "predstavi" - Vermesov koncept uvelike nadilazi i samog sebe, i svoje općenite ambicije.

Timur Vermes: "Opet on"
Prevela Slava Žura

Fokus, 2014.

Timur Vermes

Opet on

• Prijevod: Slava Žura
• Fokus komunikacije 10/2014.
• 328 str., meki uvez
• ISBN 9789537213442

On je opet tu – ali što bi nam Adolf Hitler još mogao prirediti? Ova će gorka satira to jednostavno propitati tako što će ga ponovo oživjeti u današnjem Berlinu. Ona nas stoga već od prve stranice tako bolno pogađa, jer njezin je protagonist pravi Hitler. Ne onaj komični Hitler s televizije, ni onaj holivudski silnik, nego čovjek koji je svoju okolinu analizirao na svoj vlastiti način.